Stariji radnici u Europskoj uniji čine sve veći dio radne snage. Demografske promjene i produljenje radnog vijeka snažno mijenjaju tržište rada. Razlike među državama članicama pritom postaju sve izraženije.
Njemačka ima najveći udio starijih radnika u EU. Osobe u dobi od 55 do 64 godine čine 24 posto radne snage. Riječ je o 9,8 milijuna zaposlenih unutar radno sposobnog stanovništva od 40,9 milijuna ljudi.
Na razini Unije, stariji radnici u Europskoj uniji čine 20,1 posto ukupne radne snage.
Italija je druga u Europskoj uniji prema udjelu starijih radnika. U 2024. godini 23,0 posto radne snage činile su osobe od 55 do 64 godine.
Bugarska se nalazi odmah iza, s udjelom od 22,3 posto. Obje zemlje znatno su iznad europskog prosjeka.
Najmlađa radna snaga u Europskoj uniji
Malta bilježi najniži udio starijih radnika. Samo 10,8 posto zaposlenih ondje je u dobi od 55 do 64 godine. Nizak udio imaju i Luksemburg (12,8 posto) te Poljska (15,2 posto).
To pokazuje koliko se struktura tržišta rada razlikuje među državama članicama.
U eurozoni je stopa aktivnosti osoba od 55 do 64 godine u prosincu 2024. dosegnula rekordnih 68,5 posto.
Godine 2009. iznosila je samo 47,9 posto.
Trend je jasan: radni vijek se produžuje, unatoč političkim i društvenim otporima, prenose Financije.
Medijalna dob radnika otkriva širu sliku
Medijalna dob stanovnika Europske unije iznosi 44,7 godina. Najstarije populacije imaju Italija (48,7), Bugarska i Portugal (47,1) te Grčka (46,9).
S druge strane, Irska, Malta, Cipar i Švedska imaju znatno mlađu strukturu radne snage.
Stariji radnici u Europskoj uniji postaju ključan oslonac gospodarstva. Njihov udio nastavlja rasti u gotovo svim državama članicama. Demografski trendovi jasno pokazuju da će europsko tržište rada u godinama koje dolaze biti sve starije.
