Porezi bankama u Italiji trebali bi državi donijeti dodatnih 10,7 milijardi eura od 2027. do 2029. godine. Plan obuhvaća i osiguravatelje, ali vlada još nije objavila konkretne porezne mjere. Više od pet milijardi eura očekuje već u 2027., kada bi proračunski deficit trebao porasti na 3,4 posto BDP-a.
Prema Reutersovu izvještaju od 15. listopada, novi prihodi predviđeni su nacrtom proračunskog plana dostavljenim Europskoj uniji. Nadovezuju se na ranije mjere kojima vlada do kraja 2028. planira prikupiti još 12 milijardi eura od financijskog sektora.
Porezi na banke u Italiji: Što se mijenja?
U 2027. dodatni prihodi od financijskog sektora trebali bi iznositi 0,21 posto talijanskog BDP-a. Za 2028. predviđeno je 0,13 posto, a za 2029. godinu 0,10 posto.
Vlada zasad nije objavila hoće li povećati postojeće poreze, uvesti nove namete ili kombinirati više mjera. Nije poznata ni raspodjela poreznog opterećenja između banaka i osiguravatelja.
Raniji paket, kojim vlada do kraja 2028. očekuje 12 milijardi eura, uključuje povećanje više stope regionalnog poreza IRAP. O prethodnim planovima oporezivanja financijskog sektora financa.ba već je pisala.
Ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti smatra da financijski sektor može podnijeti veće poreze zbog ograničene konkurencije. Pritom ističe koristi koje su banke ostvarile od viših kamatnih stopa Europske središnje banke. Podsjeća i na državna jamstvaJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... za kredite nakon pandemije koronavirusa.
Talijanska vlada već računa na 10,7 milijardi eura dodatnih prihoda, ali još nije pokazala kako će ih prikupiti. Dok ne budu poznate porezne stope i osnovice, nije moguće procijeniti koliki će dio iznosa dolaziti od banaka, a koliki od osiguravatelja. Ne može se procijeniti ni učinak novih nameta na poslovanje pojedinih financijskih institucija.
Proračunski paket od 23,5 milijardi eura
Talijanska vlada za 2027. planira smanjenje poreza i povećanje javne potrošnje. Ukupna bruto vrijednost paketa iznosi približno 23,5 milijardi eura, odnosno 0,98 posto BDP-a.
Prema podacima talijanske novinske agencije ANSA, za obitelji i socijalnu potrošnju predviđeno je približno pet milijardi eura, a za obranu 4,5 milijardi. Potpora poduzećima trebala bi iznositi oko 3,3 milijarde eura, ulaganja u infrastrukturu 3,1 milijardu, a sredstva za zdravstvo 2,4 milijarde eura.
Bruto vrijednost paketa ne predstavlja iznos za koji će se automatski povećati deficit. Prema analizi proračunskog dokumenta koju je objavila Teleborsa, neto učinak mjera na deficit procjenjuje se na približno 13 milijardi eura.
Vlada dodatne prihode planira ostvariti i oporezivanjem sektora igara na sreću. Od tog sektora do 2029. očekuje približno dvije milijarde eura. Predviđene su i uštede u ministarstvima, koje bi tijekom promatranog razdoblja trebale dosegnuti oko pet milijardi eura.
Deficit ponovno iznad tri posto BDP-a
Unatoč novim poreznim prihodima, Italija očekuje povećanje proračunskog deficita.
Prema vladinim projekcijama, deficit bi u 2026. trebao iznositi 2,9 posto BDP-a. U 2027. očekuje se povećanje na 3,4 posto, a u 2028. smanjenje na 3,2 posto BDP-a.
Povećanje deficita moglo bi otežati izlazak Italije iz europskog postupka zbog prekomjernog deficita. Na taj je rizik upozorila talijanska središnja banka tijekom parlamentarnog razmatranja vladinih fiskalnih planova.
Upozorenje je izneseno u sklopu izlaganja Bance d’Italia pred parlamentarnim odborima 12. listopada. Posebna europska fiskalna pravila dopuštaju određena odstupanja radi povećane potrošnje za obranu i energetsku sigurnost. Međutim, takva fleksibilnost ne jamči automatski izlazak iz postupka državi koja se u njemu već nalazi.
Prema ANSA-inu izvještaju o talijanskom proračunu, vlada računa na primjenu nacionalne klauzule odstupanja od europskih fiskalnih pravila.
Nacrt dostavljen Bruxellesu još nije zakon. Sljedeći korak je predstavljanje prijedloga proračuna talijanskom parlamentu. Tada bi trebalo biti jasnije kojim će poreznim mjerama vlada pokušati prikupiti dodatnih 10,7 milijardi eura od financijskog sektora.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
