Prema originalnoj definiciji, inflacija je pretjerano i naglo povećanje količine valute (novca i kredita). Ovaj trend ne prati dovoljno povećanje roba i usluga. Dakle, previše novca i kredita lovi premalo dobara i usluga. Kao posljedica je da opće razine cijena rastu, s vremenskim odmakom. Ova definicija je bila općeprihvaćena do napuštanja Zlatnog standarda (1971.) i kraja monetarnog sustava Bretton Woods (1975.).
70-ih godina, “fiat” valute (dolar, kasnije euro) postaju sredstva međunarodne razmjene. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... se od tada počinje definirati kao “rast opće razine cijena”. Ova definicija je trenutno općeprihvaćena. Po njoj je kreator “inflacije” svaki akter na tržištu koji podiže cijene u periodu rasta opće razine cijena. Trgovac stvara “inflaciju” kad pokušava zadržati maržu profita u okolnostima rasta svih ulaznih troškova nabave i energije.
Korijen riječi “inflacija” dolazi od latinskog “inflare” što znači napuhati.
Rast cijena je posljedica pretjerane inflacije
Cijene roba i usluga se mogu sniziti ili povisiti, nikako napuhati ili ispuhati. Izbor definicije je važan ako se žele definirati uzroci, odnosno kreatori inflacije. Prema originalnoj definiciji koje ću se držati, kreatori inflacije su oni koju napuhuju ponudu novca i kredita izvan proporcija realne ekonomije. Potražnja za robama i uslugama onda raste prebrzo (pregrijavanje) zbog viška novca i kredita u optjecaju. Novac i kredit uglavnom stvaraju monetarne financijske institucije (MFI) i država. Ako dođe do naglog povećanja novca s kojim se realni sektor ne može nositi, razine cijena mogu rasti kao posljedica (sa vremenskom odmakom).
Currency Board u Bosni i Hercegovini
Monetarna politika BiH regulirana je Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Centralna banka Bosne i Hercegovine organizirana je po modelu valutnog odbora (engl. currency board). Funkcijonira po pravilima pasivne monetarne politike i nema diskrecijskih prava kao tipična centralna banka. To znači da ne može koristiti devizni tečaj kao sredstvo za ublažavanje ekonomskih šokova. Ne može kreirati novac bez pokrića i kreditirati vladu. Ne može djelovati kao kreditor posljednje instance, odnosno posuđivati novac bankama i ne može direktno stimulirati ekonomski rast.
U praksi, valutni odbor predstavlja vrlo jednostavno pravilo koje znači da svatko onaj tko želi imati domaći novac – konvertibilnu marku (KM) mora ga kupiti za strani konvertibilni novac. S obzirom na to da je KM vezana za valutu „sidro“, euro, onda se ta kupovina KM obavlja po fiksnom deviznom tečaju koji iznosi 1,95583 KM za jedan euro. Kada se KM kupuje za neki drugi konvertibilni novac, onda se te transakcije obavljaju po tržišnom deviznom tečaju. Dakle, da bi valutni odbor funkcionirao, rezerve strane valute moraju biti dovoljne da svima onima koji posjeduju novčanice i kovanice KM, uključujući sredstva banaka na računima rezervi u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i depozite deponenata Centralne banke, omoguće da ih mogu konvertirati u rezervnu valutu. Jednostavnije rečeno, svaka emitirana KM ima pokriće u stranoj valuti ili, izraženo jezikom struke, monetarna pasivaKod izrade bilance stanja poduzeća, pasiva je protuteža ak... ne smije nikada biti veća od devizne aktiveU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja... Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Što Bosnu i Hercegovinu očekuje kada je inflacija u pitanju
Iinflacija u Bosni i Hercegovini u ovoj godini očekuje se na razini od 3,6 posto, dok se za 2026. godinu predviđa njezin blagi pad na 3,5 posto, prognoze su Centralne banke BiH, koja to ocjenjuje pozitivnim u kratkoročnome razdoblju.
Ta procjena proizlazi iz ankete o inflacijskim očekivanjima iz prosinca 2024. godine, a obuhvatila je kratkoročne prognoze inflacije. Pokazala je postupno stabiliziranje očekivane inflacije u usporedbi s prethodnim krugovima istraživanja. U tom istraživanju sudjelovali su sa svojim procjenama i predstavnici financijskog sektora, uključujući banke i osiguravajuća društva.
“Rezultati impliciraju pozitivna očekivanja u pogledu kratkoročnih inflacijskih kretanja, što bi moglo potaknuti i ostale makroekonomske indikatore”, objavili su iz Centralne banke BiH.
Inflacija je lani bila na 1.7 posto
Dodali su kako donositelji odluka i dalje prilagođavaju svoje potrošačke planove na temelju očekivanih cjenovnih kretanja, što dodatno ističe značaj takvih istraživanja za financijski sektor i širu ekonomiju. Krajnji cilj tih aktivnosti je potpora stabilnosti ekonomskih politika i unapređenje transparentnosti u području inflatornih očekivanja, pojasnili su iz centralne banke.
Usporedbe radi, po zadnjim statističkim podacima objavljenim u prosincu, stopa inflacije u studenome lani u BiH bila je na godišnjoj razini 1,7 posto.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
