Mala poduzeća u BiH zapošljavaju gotovo jednak dio ljudi kao mala poduzeća u poslovnoj ekonomiji Europske unije – oko 48 posto. Iza te gotovo identične brojke stoji drukčija raspodjela dodane vrijednosti. U EU mala poduzeća stvaraju 35 posto dodane vrijednosti, dok je njihov udio u BiH 45,5 posto.
Velika poduzeća stvaraju 49 posto dodane vrijednosti poslovne ekonomije EU. U BiH njihov je udio 31,1 posto.
Usporedba se odnosi na 2024. godinu. Eurostat je konačne podatke za EU objavio 30. rujna 2026., što omogućuje usporedbu s konačnim strukturnim poslovnim statistikama BiH za istu godinu.
Velika poduzeća čine 0,2 posto, stvaraju 49 posto dodane vrijednosti
Poslovna ekonomija EU 2024. obuhvaćala je oko 34 milijuna poduzeća u kojima je radilo 164,5 milijuna ljudi. Ostvarila su više od 38,7 bilijuna eura neto prometa i 10,9 bilijuna eura dodane vrijednosti.
Mikro i mala poduzeća s manje od 50 zaposlenih činila su 99 posto svih poduzeća. U njima je radilo 48 posto ljudi, a stvarala su 35 posto dodane vrijednosti.
Na velika poduzeća s najmanje 250 zaposlenih otpadalo je samo 0,2 posto ukupnog broja poduzeća. U njima je radilo 37 posto ljudi, a stvarala su 49 posto dodane vrijednosti. Srednja poduzeća činila su preostalih 0,8 posto, uz 15 posto zaposlenih osoba i 16 posto dodane vrijednosti.
Gotovo polovica dodane vrijednosti poslovne ekonomije EU tako je koncentrirana u skupini koja čini tek 0,2 posto ukupnog broja poduzeća.
U BiH mala poduzeća imaju veću težinu
Prema konačnim strukturnim poslovnim statistikama Agencije za statistiku BiH, obuhvaćeno je 34.476 poduzeća i 52.444 poduzetnika. U njima je radilo 617.109 osoba, a ostvarili su 113,25 milijardi KM prometa. Dodana vrijednost iznosila je 30,74 milijarde KM.
Poduzeća i poduzetnici s manje od 50 zaposlenih činili su nešto više od 98 posto poslovnih subjekata obuhvaćenih ovom statistikom. Zapošljavali su 48,1 posto ljudi i stvarali 45,5 posto dodane vrijednosti.
Srednja poduzeća stvarala su 23,4 posto dodane vrijednosti, a velika 31,1 posto.
U poduzećima s manje od 50 zaposlenih tako radi gotovo jednak udio ljudi u poslovnoj ekonomiji EU i BiH – 48 prema 48,1 posto. Njihov udio u dodanoj vrijednosti razlikuje se za 10,5 postotnih bodova.
Kod velikih poduzeća odnos je drukčiji. U EU zapošljavaju 37 posto ljudi i stvaraju 49 posto dodane vrijednosti. U BiH imaju 29,3 posto zaposlenih i 31,1 posto dodane vrijednosti.
Industrija u BiH izgleda drukčije od građevinarstva
Ukupni podatak od 31,1 posto za velika poduzeća skriva velike razlike između djelatnosti.
U industriji velika poduzeća zapošljavaju oko 39,6 posto ljudi i stvaraju približno 43,2 posto dodane vrijednosti sektora. U trgovini stvaraju oko 31 posto dodane vrijednosti.
Građevinarstvo ima drukčiju strukturu. Poduzeća s manje od 50 zaposlenih stvaraju približno 59,6 posto dodane vrijednosti tog sektora, dok na velika otpada oko 7,3 posto.
Razlikuje se i ukupna sektorska struktura. U EU usluge stvaraju 51 posto dodane vrijednosti poslovne ekonomije, a industrija 28 posto. U BiH je industrija stvarala 32,2 posto dodane vrijednosti djelatnosti obuhvaćenih strukturnim poslovnim statistikama.
Koliko vrijednosti nastaje po zaposlenoj osobi
BHAS objavljuje i dodanu vrijednost po zaposlenoj osobi. Prosjek za obuhvaćenu poslovnu ekonomiju BiH 2024. iznosio je 49.816 KM.
Kod poslovnih subjekata s manje od 50 zaposlenih iznosio je 47.086 KM. U srednjim poduzećima dosegnuo je 51.690 KM, a u velikim 52.852 KM.
Velika poduzeća tako su stvarala oko 12 posto više dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi od malih. Taj podatak sam po sebi ne objašnjava uzrok razlike. Razlika može biti povezana s djelatnošću, kapitalnom intenzivnošću i strukturom zaposlenosti, što agregatna statistika prema veličini poduzeća ne razdvaja.
Sam broj poslovnih subjekata ne pokazuje njihovu ekonomsku težinu. To se vidi i kod kompanija pod inozemnom kontrolom u BiH, koje čine 1,4 posto poslovnih subjekata obuhvaćenih statistikom, ali zapošljavaju 15,4 posto ljudi i stvaraju 18,3 posto dodane vrijednosti.
Što usporedba govori, a što ne
Podaci za EU i BiH omogućuju usporedbu raspodjele zaposlenosti i dodane vrijednosti između malih, srednjih i velikih poslovnih subjekata. Statistički obuhvat ipak nije potpuno jednak.
Eurostat u EU koristi statističku jedinicu „enterprise“. Jedno takvo poduzeće može obuhvatiti više povezanih pravnih jedinica koje se u statistici promatraju kao jedna gospodarska cjelina. BiH tu statističku jedinicu još nije implementirala u strukturnim poslovnim statistikama, nego podatke temelji na pravnim i fizičkim osobama. Razlikuje se i obuhvat pojedinih djelatnosti, uključujući financijske djelatnosti i osiguranje.
Zato razliku između 49 posto dodane vrijednosti velikih poduzeća u EU i 31,1 posto u BiH ne treba čitati kao preciznu mjeru „zaostatka“ BiH niti iz nje zaključiti da BiH jednostavno treba više velikih kompanija.
Poslovno je važniji drugi nalaz. Mala i srednja poduzeća u BiH zajedno stvaraju gotovo 69 posto dodane vrijednosti obuhvaćene poslovne ekonomije, dok velika stvaraju 31,1 posto. U EU velika poduzeća sama stvaraju gotovo polovicu.
Za kompanije u BiH zato je relevantnije pitanje što se događa kada poduzeće raste: povećava li uz broj zaposlenih i vrijednost koju stvara po zaposlenoj osobi. BHAS-ovi podaci pokazuju da ona raste s veličinom poduzeća – s 47.086 KM kod malih na 52.852 KM kod velikih. To ne objašnjava uzrok razlike, ali pokazuje gdje vrijedi tražiti sljedeće pitanje o rastu domaćih kompanija.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
