Prema trenutačnoj procjeni Europske komisije, Europa u zimu ulazi bez neposrednog rizika za opskrbu plinom, ali uz cijene koje već povećavaju troškove kućanstava i kompanija. Komisija je od država zatražila da razmotre smanjenje potrošnje, ostavlja prostor za ciljanu pomoć najpogođenijima i razmatra odgodu dijela pravila za uvoznike fosilnih goriva.
„Približavamo se zimi koja će biti izazovna. Ne očekujemo probleme sa sigurnošću opskrbe energijom, ali očekujemo vrlo visoke cijene“, rekao je europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen na neformalnom sastanku ministara energetike EU-a u Dublinu 29. rujna.
Njegovu procjenu o opskrbi podupire posljednja ocjena Gas Coordination Groupa Europske komisije, prema kojoj nema neposrednog rizika za opskrbu plinom. Veći LNG kapaciteti, više dobavnih pravaca i manja potrošnja plina nego prije energetske krize daju Europi više prostora nego 2022.
Prema podacima Gas Infrastructure Europe, europska skladišta plina 29. rujna bila su popunjena 71,17 posto i sadržavala su 805,28 TWh plina. Njemačka je bila na 57,63 posto, a Nizozemska na 57,85 posto.
Europa za gotovo istu količinu nafte plaća znatno više
Razlika između dostupnosti energije i njezine cijene vidi se u podacima o europskom uvozu.
Vrijednost uvoza nafte u EU u drugom tromjesečju 2026. porasla je 55,8 posto u odnosu na mjesečni prosjek 2025., dok je uvezena količina povećana samo 1,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Kod ukapljenog prirodnog plina vrijednost uvoza porasla je 4,1 posto iako je količina pala 5,6 posto. Kod plina koji u EU dolazi plinovodima vrijednost uvoza povećana je 18,5 posto, a količina 3,4 posto.
Jørgensen je u Dublinu rekao da je EU od početka američko-iranskog rata platio više od 100 milijardi eura dodatno za energiju, bez odgovarajućeg povećanja dobivene količine.
Pritisak se već vidi i na benzinskim postajama. Prema Eurostatu, goriva i maziva za osobni prijevoz u EU u kolovozu su bila 23,8 posto skuplja nego godinu ranije. Rast je zabilježen u 26 od 27 država članica.
Bruxelles ponovno otvara pitanje potrošnje
Komisija je prije sastanka u Dublinu pozvala članice da razmotre mjere kojima bi smanjile potrošnju plina i električne energije ili olakšale punjenje skladišta. Među mogućnostima koje je Jørgensen naveo su niže temperature u javnim zgradama, izbjegavanje vanjskog grijanja i gašenje nepotrebne javne rasvjete, prema pismu državama članicama u koje je Reuters imao uvid.
To zasad nije obvezujući europski program smanjenja potrošnje.
Prema Jørgensenovu pismu, strani dobavljači pokrivaju oko 80 posto potreba EU-a za plinom. Zbog takve uvozne ovisnosti poremećaji globalne ponude utječu na europske cijene i kada fizičkih nestašica nema.
Jørgensen traži ciljanu i vremenski ograničenu pomoć
Jørgensen je u Dublinu ostavio prostor državama za pomoć građanima i kompanijama pogođenima visokim cijenama energije. Kod subvencija za fosilna goriva pozvao je članice da mjere budu vremenski ograničene i usmjerene prema onima koji su najviše pogođeni.
„Fiskalna sredstva su ograničena i javni novac ne bi se trebao trošiti na mjere koje su kontraproduktivne u vrijeme krize fosilnih goriva“, rekao je.
Komisija razmatra odgodu dijela pravila o metanu
Visoke cijene i poremećaji na energetskom tržištu otvorili su i pitanje rokova za dio europske regulative.
Komisija razmatra približno jednogodišnju odgodu dijela obveza iz uredbe o metanu koje se odnose na uvoznike nafte i plina. Dio pravila trebao bi se početi primjenjivati početkom 2027., a odgoda bi ih pomaknula prema 2028.
Odluka još nije donesena. Za izmjenu je potreban zakonodavni postupak u kojem sudjeluju države članice i Europski parlament.
IEA zasad ne traži novo puštanje nafte iz rezervi
Čelnik Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol također je u Dublinu upozorio na rizike tijekom zime.
„Nadajmo se da neće biti jaka zima, ali nada nije energetska strategija“, rekao je.
IEA je u ožujku koordinirao odluku 32 članice o stavljanju 400 milijuna barela nafte iz interventnih rezervi na tržište, najveću koordiniranu akciju te vrste u povijesti Agencije.
Novo oslobađanje rezervi trenutačno nije dogovoreno. Birol je rekao da će članice o dodatnoj intervenciji razgovarati bude li potrebno.
Europska komisija 29. rujna također je objavila da je opskrba naftom u EU stabilna. Europske rafinerije rade blizu maksimalnog kapaciteta, dok komercijalne i interventne zalihe ostaju dostupne u slučaju novih poremećaja.
Veći je pritisak na pojedine derivate. Cijene dizela i avionskog goriva ostaju visoke, a komercijalne zalihe u važnom Amsterdam–Rotterdam–Antwerpen čvorištu nalaze se ispod petogodišnjeg prosjeka.
Što skupa europska zima znači za BiH
Bosna i Hercegovina nema vlastito podzemno skladište prirodnog plina. Alternativni dobavni pravci mogu povećati sigurnost opskrbe BiH, ali sami po sebi ne jamče nižu cijenu.
Zato je za BiH važna i cijena po kojoj Europa održava svoju energetsku sigurnost.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
