Rekordni dug sve snažnije opterećuje svjetsko gospodarstvo, ali najveći izazov postaje cijena njegova servisiranja. Globalni dug u prvoj polovici 2026. porastao je za više od 10 bilijuna dolara i premašio 365 bilijuna dolara. Istodobno, skuplje zaduživanje prisiljava države da sve veći dio proračuna izdvajaju za postojeće obveze.
Podaci Instituta za međunarodne financije (IIF) pokazuju da su tržišta u nastajanju predvodila novo zaduživanje. Njihov dug povećao se za oko 6,5 bilijuna dolara, premašivši 110 bilijuna dolara. Najveći doprinos tom rastu dala je Kina.
Rast duga razvijenih gospodarstava istodobno je usporio. Međutim, sporije zaduživanje ne znači da su bogate zemlje izvan opasnosti.
Rekordni dug postaje sve skuplji
Najveća promjena u odnosu na prethodno desetljeće odnosi se na cijenu novca. OECD upozorava da su dugoročni prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... državnih obveznica u mnogim razvijenim gospodarstvima dosegnuli najviše razine u najmanje 15 godina.
Viši prinosi povećavaju troškove novog zaduživanja, ali i refinanciranja postojećeg duga. Taj pritisak posebno osjećaju SAD, Japan, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Visoki proračunski deficiti, veća državna potrošnja i slabiji gospodarski rast povećavaju zabrinutost ulagača. Energetski šokovi dodatno otežavaju situaciju, dok inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ograničava prostor središnjim bankama za brzo snižavanje kamatnih stopa.
Kombinacija viših cijena energije, inflacijskih pritisaka i skupljeg financiranja ponovno otvara pitanje stagflacijeU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci.... Riječ je o istodobnoj pojavi slabog gospodarskog rasta i povišene inflacije.
Kamate odnose bilijune dolara
Razmjere problema najbolje pokazuju izdaci za kamate. Prema podacima IIF-a, razvijena gospodarstva prošle su godine platila više od 3,3 bilijuna dolara kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na međunarodno trgovane državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni....
Takvi izdaci zauzimaju sve važnije mjesto u državnim proračunima. Novac namijenjen servisiranju duga smanjuje prostor za ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i energetiku. Vlade zato imaju manje mogućnosti i za porezna rasterećenja.
Istodobno rastu druge potrebe. Starenje stanovništva povećava troškove mirovinskih i zdravstvenih sustava, a države izdvajaju više za obranu i energetsku sigurnost.
Skuplje financiranje tako dolazi u trenutku kada proračuni već trpe višestruke pritiske.
Ni najveća gospodarstva nisu zaštićena
IIF posebno izdvaja SAD, Japan, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ta gospodarstva suočavaju se s dugotrajnim visokim deficitima i rastućim troškovima kamata.
Problemi skupog financiranja desetljećima su se uglavnom povezivali sa zemljama u razvoju. Danas se pitanja održivosti javnih financija sve češće otvaraju i u najbogatijim državama.
OECD procjenjuje da su prinosi na 30-godišnje državne obveznice u šest gospodarstava skupine G7 najviši u najmanje 15 godina. Takav rast dodatno opterećuje javne financije.
Poruka ulagača postaje jasnija: za dugoročno financiranje država traže veći povrat. Vladama to povećava cijenu budućeg zaduživanja.
Kako politika dodatno povećava rekordni dug
Izborni ciklusi mogu pojačati pritisak na državne financije. Vlade uoči izbora često povećavaju potrošnju, uvode subvencije ili nude porezne olakšice.
Takve odluke mogu donijeti kratkoročne koristi, ali njihove financijske posljedice traju dulje. Ako država novu potrošnju financira zaduživanjem, povećava deficit i ukupni dug.
Ulagači tada mogu zahtijevati više prinose, čime dodatno rastu troškovi kamata. Proračun postaje opterećeniji, a prostor za buduće odluke sve uži.
IIF taj odnos opisuje kao začarani krug izbornih ciklusa i kratkoročnih rješenja. Visoka zaduženost pritom smanjuje sposobnost države da odgovori na sljedeću krizu.
Vladama ostaje sve manje prostora
OECD upozorava da rast troškova servisiranja duga prati niz dodatnih fiskalnih izazova. Među njima su veći obrambeni izdaci, starenje stanovništva i posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta.
Organizacija zato poziva vlade da ograniče i preusmjere potrošnju, povećaju učinkovitost javnog sektora te ojačaju prihode. Cilj je očuvati dovoljno proračunskog prostora za buduće gospodarske šokove.
Kako piše Bonitet, ključ problema više nije samo ukupna vrijednost duga, nego iznos potreban za njegovo servisiranje. Upravo taj trošak sve snažnije određuje koliko novca ostaje za druge javne potrebe.
Rekordni dug određuje mogućnosti budućih ulaganja
Nakon globalne financijske krize države, poduzeća i građani godinama su se oslanjali na vrlo niske kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Takvi uvjeti olakšavali su refinanciranje čak i velikih dugova.
Danas se velike potrebe za financiranjem susreću sa skupljim novcem, energetskim pritiscima i značajnim investicijskim potrebama privatnog sektora. OECD očekuje rast svjetskog gospodarstva od 2,9 posto ove godine i oko tri posto u 2027.
Takve projekcije ne upućuju na globalnu recesiju. Ipak, gospodarski rast sam po sebi neće riješiti problem visoke zaduženosti.
Rekordni dug od više od 365 bilijuna dolara zato predstavlja mnogo više od povijesnog maksimuma. Troškovi njegova servisiranja utjecat će na mogućnosti ulaganja, financiranje javnih usluga i odgovor na buduće krize. Što više novca odlazi na kamate, manje ga ostaje za sve ostalo.
