Prema novoj procjeni McKinsey Global Institutea, oko 11 milijuna Amerikanaca do 2035. moglo bi morati promijeniti zanimanje dok automatizacija, umjetna inteligencija i druge strukturne promjene mijenjaju potražnju za radom. To je približno sedam posto trenutačno zaposlenih.
Veći problem od samog broja ljudi koji će možda trebati drugi posao jest put do njega. Prema McKinseyjevoj analizi, samo oko 14 posto radnika koji bi mogli trebati promijeniti zanimanje ima relativno izravan put prema poslu koji raste. Za preostalih 86 posto prijelaz može uključivati veći jaz u vještinama, dodatno obrazovanje, potrebne kvalifikacije ili druge prepreke.
Američko gospodarstvo pritom ne ide prema tržištu bez radnih mjesta. Bureau of Labor Statistics očekuje da će zaposlenost između 2025. i 2035. porasti za oko 5,9 milijuna, odnosno 3,5 posto.
Nastaje drugačiji problem: zanimanja koja gube radna mjesta i ona koja rastu često ne traže iste vještine.
Automatizacija mijenja potražnju za radom
McKinsey u osnovnom scenariju procjenjuje da bi automatizacija do 2035. mogla smanjiti potražnju za ljudskim radom za ekvivalent oko 36 milijuna radnih mjesta. To ne znači 36 milijuna otkaza.
Model mjeri promjenu potražnje za radom izraženu u ekvivalentima punog radnog vremena. Automatizacija pojedinog zadatka može povećati proizvodnju, promijeniti sadržaj postojećeg posla ili osloboditi vrijeme za druge zadatke bez ukidanja radnog mjesta.
Istodobno bi drugi izvori gospodarskog rasta mogli povećati potražnju za radom za ekvivalent oko 41 milijun radnih mjesta. Tu ulaze demografske promjene, rast dohotka, ulaganja u infrastrukturu, digitalizacija i druga kretanja koja mijenjaju strukturu američkog gospodarstva.
Zato tih 41 milijun ne treba tumačiti kao broj radnih mjesta koja će stvoriti umjetna inteligencija.
Oko 25 milijuna radnika pogođenih automatizacijom moglo bi ostati u sadašnjim zanimanjima jer bi rast potražnje za tim zanimanjima neutralizirao dio učinka automatizacije. Preostalih približno 11 milijuna moglo bi trebati drugo zanimanje.
Posao postoji, ali radnik možda ne može do njega
Za samo oko 14 posto potencijalnih promjena zanimanja postoji ono što McKinsey naziva izravnim putem. Novo zanimanje mora rasti, koristiti velik dio postojećih vještina radnika, ne zahtijevati smanjenje osnovne plaće te tražiti manje od šest mjeseci dodatnog osposobljavanja za potrebne kvalifikacije.
Za oko 41 posto radnika put je zahtjevniji. Može uključivati veći jaz između postojećih i potrebnih vještina, dulju obuku ili nepovoljniju promjenu primanja.
Preostalih 45 posto nalazi se u skupini za koju McKinsey vidi najveće prepreke prijelazu.
Drugim riječima, za oko 86 posto ljudi koji bi mogli trebati novo zanimanje prijelaz nije jednostavan.
Problem nije jednako raspoređen. Prema McKinseyjevoj analizi mogućih prijelaza, samo oko deset posto radnika iz najnižeg dohodovnog kvintila ima izravan put prema rastućem zanimanju. Među radnicima iz najvišeg kvintila takav put postoji za gotovo 40 posto.
Zanimanja koja padaju ne odgovaraju onima koja rastu
Službene američke projekcije pokazuju zašto se taj jaz teško rješava običnim premještanjem radnika.
BLS očekuje da će se broj poslova u uredskim i administrativnim zanimanjima do 2035. smanjiti za oko 752.100. Među zanimanjima s najvećim očekivanim padom nalaze se blagajnici, opći uredski službenici, korisnička podrška i administrativni asistenti. BLS-ova projekcija pojedinačnih zanimanja predviđa, primjerice, oko 200.600 manje blagajničkih poslova i oko 156.200 manje poslova općih uredskih službenika.
S druge strane, rast se očekuje u zdravstvu, računalnim i matematičkim zanimanjima, građevinarstvu te drugim poslovima za koje često trebaju drukčije kvalifikacije.
McKinseyjeva analiza oglasa pokazuje da rastuća zanimanja u prosjeku traže 68 vještina, a zanimanja koja se smanjuju 47, što je oko 45 posto više.
Prema istoj analizi, za oko 84 posto rastućih zanimanja traži se neki oblik postsekundarnog obrazovanja ili kvalifikacije, u usporedbi s 45 posto zanimanja koja se smanjuju.
Radniku u zanimanju za kojim potražnja pada zato ne pomaže mnogo činjenica da gospodarstvo istodobno treba zdravstvene radnike, građevinske stručnjake ili ljude s naprednim tehnološkim znanjima ako nema realan put do tih poslova.
Tržištu bi trebala mnogo veća mobilnost radnika
McKinsey procjenjuje da bi oko 770.000 ljudi godišnje trebalo prelaziti između velikih skupina zanimanja. Prije pandemije takvih je prijelaza bilo oko 215.000 godišnje.
To je približno 3,6 puta više.
Te dvije brojke ne treba poistovjetiti s procjenom od 11 milijuna ljudi koji bi mogli promijeniti zanimanje. McKinsey ovdje koristi užu klasifikaciju prijelaza između velikih skupina zanimanja.
Američko tržište već je jednom pokazalo da može podnijeti takav tempo. Od 2019. do 2022. bilo je oko 788.000 takvih prijelaza godišnje. No pandemijski poremećaj trajao je nekoliko godina. Sada bi povišena mobilnost trebala potrajati gotovo cijelo desetljeće.
Prvi problem možda se već vidi kod mladih
Aktualni podaci daju mogući rani signal takve promjene, ali još ne pokazuju kako će izgledati tržište 2035.
Istraživači Stanford Digital Economy Laba analizirali su podatke o milijunima američkih radnika i nisu pronašli dokaze o široko rasprostranjenom padu zaposlenosti zbog generativnog AI-ja.
Pronašli su, međutim, drukčiju sliku kod mladih. Među radnicima od 22 do 25 godina zaposlenost u zanimanjima snažno izloženima AI-ju bila je oko 19 posto ispod razine na kojoj bi bila da se kretala kao zaposlenost njihovih vršnjaka u manje izloženim zanimanjima.
To nije isto što i tvrdnja da je AI smanjio zaposlenost mladih za 19 posto. Stanfordovi istraživači ne pripisuju cijelu razliku umjetnoj inteligenciji.
Podaci Indeed Hiring Laba pokazuju sličnu promjenu strukture potražnje. U zanimanjima najizloženijima AI-ju udio oglasa za početničke pozicije pao je s 29 posto u 2021. na deset posto u 2026., dok je udio senior pozicija porastao s 22 na 47 posto.
Ni taj podatak ne dokazuje da je AI jedini uzrok promjene. Američko tržište rada već dulje prolazi kroz razdoblje slabijeg zapošljavanja uz relativno malo otpuštanja.
Najnoviji BLS-ovi JOLTS podaci za kolovoz pokazuju oko 7,1 milijun otvorenih radnih mjesta, 5,2 milijuna zapošljavanja i 1,6 milijuna otkaza. Stopa zapošljavanja bila je 3,3 posto, a stopa otpuštanja jedan posto.
BiH već poznaje drugi oblik istog problema
Američke projekcije ne mogu se preslikati na Bosnu i Hercegovinu. Struktura gospodarstva, plaće, demografija i tržište rada bitno su drukčiji.
U BiH je krajem srpnja bilo 309.531 registriranih nezaposlenih, dok kompanije istodobno sve češće zapošljavaju radnike iz Indije, Nepala, Turske i Bangladeša. Kako je Financa.ba analizirala u tekstu o promjenama na tržištu rada u BiH, broj ljudi bez posla sam po sebi ne govori koliko ih odgovara zanimanjima, lokacijama i uvjetima koje poslodavci nude.
McKinseyjeva američka projekcija pokazuje gdje bi se sličan problem mogao pojaviti kada tehnologija promijeni strukturu potražnje za radom. Gospodarstvo može imati više radnih mjesta i istodobno ljude koji ih ne mogu popuniti. Ako se potražnja pomiče iz administracije i rutinskih poslova prema zdravstvu, tehnologiji, građevinarstvu i drugim rastućim područjima, broj slobodnih pozicija rješava samo jednu stranu jednadžbe.
Druga je koliko ljudi može prijeći iz zanimanja koje slabi u ono koje raste. Prema McKinseyjevu osnovnom scenariju, približno šest od sedam radnika kojima bi trebalo novo zanimanje nema izravan put prema poslu koji raste.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
