Njemačka, koja se 2024. protivila dodatnim carinama na kineske električne automobile, sada zajedno s Francuskom traži snažniju trgovinsku zaštitu europske industrije. Zaokret dolazi u trenutku kada robni deficit EU-a s Kinom doseže nove višegodišnje vrhunce, a europske vlade raspravljaju o ublažavanju troškova energije i smanjenju predloženog proračuna za konkurentnost.
Na summitu u Bruxellesu 15. i 16. listopada Francuska i Njemačka traže brži odgovor na kinesku konkurenciju, posebno u kemijskoj industriji i proizvodnji PET-a, plastike koja se koristi u ambalaži. No članice se ne slažu oko toga koliko treba ublažiti europska pravila o emisijama i koliko novca izdvojiti za buduća ulaganja.
Kineski uvoz raste, a deficit EU-a ponovno se povećava
Robni deficit EU-a s Kinom dosegnuo je 2025. približno 360 milijardi eura. Neravnoteža se nastavila povećavati i tijekom 2026.
Prema Eurostatovim podacima, deficit je u drugom tromjesečju 2026. iznosio 103 milijarde eura. Veći nije zabilježen od trećeg tromjesečja 2022., kada je dosegnuo 107 milijardi eura.
Uvoz robe iz Kine u drugom tromjesečju 2026. iznosio je 154 milijarde eura, u odnosu na 122 milijarde u prvom tromjesečju 2024. To je povećanje od približno 26 posto između ta dva razdoblja. Eurostat navodi da su među najvećim skupinama proizvoda u trgovini s Kinom električna oprema te strojevi i mehanički dijelovi.
Takva struktura uvoza otežava primjenu jedinstvene trgovinske politike. Europski proizvođači koji se izravno natječu s kineskim proizvodima mogu imati korist od zaštitnih mjera. Kompanijama koje uvoze kinesku opremu ili dijelove iste bi mjere mogle povećati nabavne troškove, ovisno o proizvodima koje obuhvate.
Njemačka mijenja pristup trgovinskoj zaštiti
Njemačka se 2024. protivila dodatnim carinama na kineska električna vozila. Sada s Francuskom predlaže brže korištenje trgovinskih instrumenata i nove mogućnosti odgovora na prakse koje štete europskim proizvođačima.
Reuters navodi da se francusko-njemački prijedlozi posebno odnose na kemijsku industriju i PET. Riječ je o političkim zahtjevima, a ne o novim mjerama koje su već stupile na snagu.
Europska komisija i Kina 9. listopada postigle su razumijevanje o ograničavanju uvoza kineskih hibridnih automobila. Taj se dogovor u Bruxellesu promatra kao početak širih pregovora o trgovinskoj neravnoteži, a ne kao rješenje spora.
Za europske proizvođače presudno će biti koje će proizvode obuhvatiti buduće mjere i hoće li se odnositi na uvoz gotovih proizvoda, industrijskih materijala ili komponenti. Razlika izravno utječe na to tko će imati korist od zaštite, a tko bi mogao plaćati skuplju nabavu.
Energija ostaje problem koji carine ne mogu riješiti
Trgovinska zaštita može promijeniti uvjete konkurencije na europskom tržištu, ali ne smanjuje troškove proizvodnje u europskim tvornicama. Zbog toga je na summitu otvoren i spor oko sustava trgovanja emisijama, poznatog kao ETS.
Italija i Češka traže ublažavanje ili suspenziju pojedinih pravila kako bi smanjile opterećenje industrije. Finska, Švedska i Danska protive se slabljenju sustava, upozoravajući na posljedice za ulaganja u čistu energiju i smanjenje ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima.
Dio prilagodbi već je u zakonodavnom postupku.
Vijeće EU-a 16. rujna usuglasilo je svoje stajalište o povećanju besplatne dodjele emisijskih jedinica određenim energetski intenzivnim sektorima u razdoblju od 2026. do 2030. godine.
Prijedlog predviđa korištenje približno 88 milijuna emisijskih jedinica. Prema procjeni Europske komisije, njihova vrijednost za obuhvaćene sektore odgovara uštedi od oko šest milijardi eura. Vijeće je dodatno predložilo korištenje još 33 milijuna prethodno nedodijeljenih jedinica.
Riječ je o pregovaračkom stajalištu Vijeća, a ne o konačno usvojenoj izmjeni ETS-a. Za donošenje zakona potrebni su daljnji koraci u zakonodavnom postupku.
Ni povećanje besplatne dodjele emisijskih jedinica ne znači automatski jednako smanjenje industrijskih računa za električnu energiju. Cijena struje ovisi i o tržišnim uvjetima, mrežnim troškovima te nacionalnim davanjima.
Proračunski kompromis smanjuje planirana sredstva za konkurentnost
Dok Francuska i Njemačka traže snažniju zaštitu industrije, članice istodobno pregovaraju o smanjenju predloženog proračuna EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Prema Reutersu, irsko predsjedništvo Vijeća EU-a predložilo je proračun približno osam posto manji od Komisijina prijedloga.
U cijenama iz 2025. godine Komisijin prijedlog iznosi oko 1,76 bilijuna eura, a irski kompromis približno 1,62 bilijuna eura. Predloženo smanjenje iznosi oko 141 milijardu eura.
Za poljoprivredu, ribarstvo i regionalni razvoj irski prijedlog predviđa tri posto manje sredstava u odnosu na Komisijin prijedlog. Za konkurentnost, prosperitet i sigurnost predviđeno je smanjenje od približno 13 posto.
To je posebno osjetljiva točka pregovora. Europske vlade traže jačanje industrijske konkurentnosti, ali je na stolu kompromis koji smanjuje planirana sredstva za skupinu programa u kojoj se nalazi i konkurentnost.
Smanjenje se odnosi na Komisijin prijedlog, a ne na već usvojeni proračun ili postojeću razinu financiranja. Konačna raspodjela sredstava tek treba biti dogovorena.
Neslaganja među članicama već su otvorena. Švedski premijer Ulf Kristersson 15. listopada izjavio je da će njegova zemlja odbaciti irski prijedlog.
Švedska pripada skupini država koje u zajednički proračun uplaćuju više nego što iz njega primaju. Te zemlje traže ograničavanje ukupne potrošnje, dok druge članice nastoje zaštititi sredstva za poljoprivredu i regionalni razvoj.
Za usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira potrebna je jednoglasna odluka država članica, uz suglasnost Europskog parlamenta.
Zaštita tržišta i ulaganja nisu ista odluka
Njemački zaokret prema snažnijoj trgovinskoj zaštiti mogao bi promijeniti položaj europskih proizvođača suočenih s kineskom konkurencijom. No carine i drugi trgovinski instrumenti ne mogu zamijeniti ulaganja u modernizaciju proizvodnje ili smanjenje energetskih troškova.
To se posebno odnosi na industrije koje istodobno konkuriraju kineskim proizvodima i koriste uvezenu opremu ili sirovine. Za njih učinak novih mjera ovisit će o tome hoće li zaštita prodajnog tržišta biti veća od mogućeg povećanja troškova nabave.
Za kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju s europskim kupcima relevantne će biti promjene u narudžbama i uvjetima nabave. Njihov učinak na domaći izvoz zasad nije moguće pouzdano procijeniti bez konkretnih trgovinskih mjera i podataka o pojedinim sektorima.
Europski čelnici summit nastavljaju u petak, 16. listopada. Konačni zaključci trebali bi pokazati koliko su se članice približile dogovoru o trgovinskoj zaštiti, troškovima energije i budućem financiranju konkurentnosti.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
