Inflacijska očekivanja u BiH za 2026. porasla su s 3,2 na 4,7 posto između prosinca prošle i rujna ove godine. Financijski sektor povećao je i očekivanja za 2027., s 2,8 na 3,8 posto, pokazuju rezultati anketa Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).
Prema rujanskoj anketi CBBiH, poslovne banke i osiguravajuća društva očekuju prosječnu godišnju inflaciju od 4,7 posto u 2026. i 3,8 posto u 2027. godini. U odnosu na lipanjsku anketu, očekivanja su povećana za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda.
Najveći rast očekivanja dogodio se prije ljeta
U prosinačkoj anketi iz 2025. očekivana inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... za 2026. iznosila je 3,2 posto. U ožujku je povećana na 3,4 posto, a u lipnju na 4,4 posto.
Najveća promjena dogodila se između ožujka i lipnja, kada su očekivanja porasla za jedan postotni bod. To čini dvije trećine ukupnog povećanja zabilježenog od prosinca do rujna.
Rujanska korekcija od 0,3 postotna boda bila je znatno manja od proljetnog povećanja.
Za 2027. kretanje je bilo nešto drukčije. Očekivanja su u ožujku blago smanjena, s 2,8 na 2,7 posto. Zatim su u lipnju porasla na 3,6 posto, a u rujnu na 3,8 posto.
O početnim procjenama pisali smo u članku Inflacijska očekivanja u BiH: Lagani porast za 2026. godinu, stabilizacija u 2027..
Što stoji iza viših inflacijskih očekivanja?
CBBiH među rizicima za inflaciju navodi međunarodne cijene hrane i energije te domaće troškovne pritiske, uključujući plaće i cijene usluga.
Objavljena anketa ne pokazuje koliko je pojedini čimbenik pridonio povećanju očekivanja. Zato se posljednja korekcija s 4,4 na 4,7 posto ne može pripisati jednom uzroku.
Očekivanja financijskog sektora i projekcije CBBiH
Rujanska očekivanja financijskog sektora za 2026. dosegnula su 4,7 posto, koliko je CBBiH predviđala u proljetnim makroekonomskim projekcijama.
Riječ je o različitim pokazateljima. Anketa prikazuje očekivanja banaka i osiguravajućih društava, dok CBBiH vlastite makroekonomske projekcije izrađuje zasebno.
Za 2027. razlika je izraženija. Prema travanjskim projekcijama CBBiH, navedenima u Izvješću o financijskoj stabilnosti za 2025., očekivana inflacija iznosila je 2,8 posto. Financijski sektor u rujanskoj anketi očekuje 3,8 posto.
Razlika od jednog postotnog boda pokazuje da su rujanska očekivanja viša od ranije projekcije Centralne banke. Međutim, to ne znači da je CBBiH u međuvremenu promijenila vlastitu prognozu za 2027.
Zašto je CBBiH snizila kratkoročnu procjenu inflacije?
U brzoj procjeni objavljenoj 18. rujna CBBiH je smanjila očekivanu ukupnu inflaciju za treće tromjesečje na 3,7 posto. Za četvrto tromjesečje procijenila je stopu od 4,1 posto.
Revizija je uslijedila nakon slabijeg rasta potrošačkih cijena tijekom lipnja i srpnja te manjeg prijenosa pojedinih troškovnih pritisaka na ostale cijene.
Te procjene odnose se na godišnju promjenu cijena u pojedinim tromjesečjima. Anketnih 4,7 posto predstavlja očekivanu prosječnu inflaciju tijekom cijele 2026. godine. Zato njihovo različito kretanje nije proturječje.
Što ove procjene znače za poslovno planiranje?
Za kompanije koje pripremaju proračune za 2027. važna je razlika između očekivanog usporavanja ukupne inflacije i kretanja pojedinačnih troškova.
CBBiH među domaćim inflacijskim pritiscima izdvaja plaće, električnu energiju i cijene usluga. Zato očekivana inflacija od 3,8 posto ne govori koliko će konkretnoj kompaniji poskupjeti poslovanje.
Poduzeća s većim udjelom troškova energije ili rada mogu imati drukčije povećanje rashoda od prosječnog rasta potrošačkih cijena. Pri izradi proračuna korisnije je zasebno procijeniti te stavke nego sve troškove povećati za očekivanu stopu inflacije.
Kompanije koje sada ugovaraju cijene za 2027. trebaju provjeriti jesu li ranije pretpostavke o troškovima još održive. Posebno je važno na kojem se indeksu temelji eventualno usklađivanje ugovorenih cijena. Anketna očekivanja CBBiH nisu zamjena za službeni indeks potrošačkih cijena.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
