Kineski trgovinski suficit premašio je bilijun dolara u prvih deset mjeseci 2026. godine, dok je višak u robnoj razmjeni s Europskom unijom povećan 28,6 posto. Kineski proizvođači povećavaju izvoz industrijske opreme i automobila, a europski izvoznici bilježe pad vrijednosti prodaje pojedinih proizvoda na kineskom tržištu.
Kina je od siječnja do listopada ostvarila trgovinski suficit od približno 1,04 bilijuna dolara. Višak u robnoj razmjeni s Europskom unijom dosegnuo je 310,7 milijardi dolara, u odnosu na 241,6 milijardi u istom razdoblju prošle godine, objavio je Reuters.
Kineski izvoz u listopadu porastao 35,2 posto
Kina je u listopadu izvezla robu vrijednu 412,3 milijarde dolara, 35,2 posto više nego godinu ranije. Uvoz je porastao 41,6 posto, na 307,1 milijardu dolara, pa je mjesečni trgovinski suficit iznosio približno 105,3 milijarde dolara.
Unatoč snažnom rastu izvoza, listopadski suficit bio je 21,1 posto manji nego u rujnu. Kineski izvoz u Europsku uniju istodobno je povećan 24,3 posto na godišnjoj razini.
Rast kineskog izvoza sve se više oslanja na tehnološke proizvode. Prema Reutersu, vrijednost izvoza poluvodiča u prvih deset mjeseci povećana je 111,1 posto, a visokotehnoloških proizvoda 47,9 posto. Potražnja za opremom i komponentama za infrastrukturu umjetne inteligencije pridonosi tom rastu.
Trgovinski deficit EU-a s Kinom dosegnuo 103 milijarde eura
Prema Eurostatovoj analizi trgovine s Kinom, Europska unija u drugom je tromjesečju 2026. iz Kine uvezla robu vrijednu približno 153,6 milijardi eura, dok je izvoz iznosio 50,3 milijarde eura. Deficit je dosegnuo približno 103 milijarde eura, najviše od trećeg tromjesečja 2022.
Strojevi i električna oprema čine najveći dio europskog uvoza iz Kine. U 2025. vrijednost uvoza tih dviju skupina dosegnula je 271,4 milijarde eura, odnosno 48,5 posto ukupnog robnog uvoza iz Kine.
Za europske kompanije posljedice takvog uvoza nisu jednake. Proizvođaču strojeva kineska konkurencija može značiti gubitak narudžbe, dok kompaniji koja kupuje opremu iz Kine može smanjiti trošak ulaganja. Zato se iz ukupnog trgovinskog deficita ne može zaključiti koliko kineski uvoz šteti europskoj proizvodnji.
Europska automobilska industrija suočava se s rastom kineskog uvoza
U prvom polugodištu 2026. vrijednost europskog uvoza kineskih vozila i dijelova povećana je za 5,9 milijardi eura u odnosu na isto razdoblje 2025. Istodobno je vrijednost izvoza europskih vozila i dijelova u Kinu smanjena za 2,5 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata.
Slična promjena zabilježena je kod strojeva i mehaničkih dijelova. Uvoz iz Kine povećan je za 4,1 milijardu eura, dok je europski izvoz u Kinu smanjen za 2,8 milijardi.
Ipak, ukupni robni izvoz EU-a u Kinu u drugom tromjesečju 2026. porastao je 2,8 posto na godišnjoj razini. Pad izvoza pojedinih industrijskih skupina zato ne znači da se smanjuje cjelokupna europska prodaja na kineskom tržištu.
EU već ograničava uvoz kineskih automobila, pregovara se i o hibridima
Europska unija primjenjuje dodatne kompenzacijske carine na električne automobile proizvedene u Kini. Stope iznose 7,8 posto za Teslu proizvedenu u Šangaju, 17 posto za BYD, 18,8 posto za Geely i 35,3 posto za SAIC, povrh redovne carine.
EU i Kina u listopadu su postigli načelni dogovor o ograničavanju kineskog izvoza hibridnih automobila na europsko tržište. Provedbeni uvjeti i datum početka primjene nisu bili utvrđeni u zajedničkom priopćenju. Prema Reutersu, mjere još nisu stupile na snagu, što bi proizvođače moglo potaknuti na ubrzavanje isporuka.
Bruxelles nastoji proširiti trgovinske pregovore i na druge industrije, uključujući kemijsku industriju i strojarstvo. Europski proizvođači traže ravnopravnije uvjete konkurencije i bolji pristup kineskom tržištu.
Kineska konkurencija prisutna i na natječajima u BiH
Adem Hanić, predsjednik Upravnog odbora Unije poslodavaca Tuzlanskog kantona, upozorio je da je njegova kompanija izgubila natječaje na kojima su kineski konkurenti ponudili cijene više od 20 posto niže.
O iskustvu domaćih proizvođača i kretanju industrijske proizvodnje Financa.ba ranije je pisala u analizi industrijske proizvodnje FBiH.
Pojedinačni izgubljeni natječaji ne dokazuju da je kineski uvoz uzrok pada industrijske proizvodnje u BiH. Za domaćeg proizvođača koji se natječe za isti posao razlika u ponuđenoj cijeni od više od 20 posto može biti presudna kada je cijena glavni kriterij odabira dobavljača.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
