Potrošnja odjeće i obuće u Europskoj uniji realno je porasla 2,7 posto tijekom 2025. godine, dok je izvoz tekstilne, odjevne, kožarske i obućarske industrije Bosne i Hercegovine smanjen 2,85 posto. Iza tih kretanja nalaze se različiti rezultati domaćih proizvođača. Izvoz pletene odjeće rastao je, dok su obuća i ostala odjeća zajedno izgubile gotovo 70 milijuna KM izvozne vrijednosti.
Eurostatovi podaci objavljeni 13. studenoga 2026. pokazuju da je potrošnja odjeće i obuće rasla brže od ukupne potrošnje europskih kućanstava, koja je povećana 1,6 posto. Za proizvođače iz BiH takav podatak otvara pitanje koliko se rast potrošnje na europskom tržištu pretvara u narudžbe domaćim tvornicama.
Odjeća i obuća među kategorijama s bržim rastom potrošnje
Europska kućanstva u 2025. povećala su realnu potrošnju odjeće i obuće 2,7 posto. Veći rast zabilježen je u informacijskim i komunikacijskim uslugama i proizvodima, 3,3 posto, te rekreaciji, sportu i kulturi, 3,1 posto. Jednak rast kao odjeća i obuća ostvarila je kategorija namještaja, kućanske opreme i održavanja kućanstva.
Odjeća i obuća činile su 4,1 posto ukupne nominalne potrošnje kućanstava u EU-u, pokazuju Eurostatovi podaci o strukturi potrošnje.
Rast od 2,7 posto odnosi se na realnu potrošnju, odnosno vrijednost prilagođenu promjenama cijena. Ne znači nužno da je prodano 2,7 posto više komada odjeće i obuće.
Za poslovnu analizu važna je još jedna razlika. Eurostat mjeri potrošnju kućanstava, ne proizvodnju europskih tvornica. Odjeća i obuća kupljene na tržištu EU-a mogu biti proizvedene u Uniji ili uvezene iz drugih zemalja.
Zato rast potrošnje sam po sebi ne potvrđuje da su europski proizvođači, a time ni njihovi dobavljači iz BiH, dobili više narudžbi.
Izvoz obuće i ostale odjeće iz BiH smanjen gotovo 70 milijuna KM
Izvoz tekstilne, odjevne, kožarske i obućarske industrije BiH tijekom 2025. iznosio je 1,61 milijardu KM, odnosno 47,3 milijuna KM manje nego godinu ranije.
Podaci su objavljeni u posebnoj analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, koja prikazuje izvoz prema pojedinim tarifnim skupinama.
Najveću izvoznu vrijednost ostvarila je skupina obuće i njezinih dijelova, 672,7 milijuna KM. U odnosu na 2024. godinu izvoz je smanjen 5,13 posto, odnosno 36,4 milijuna KM.
Kod ostale odjeće, osim pletene i kukičane, pad je bio izraženiji. Izvoz je smanjen 10,35 posto, na 288,9 milijuna KM, što predstavlja gubitak od 33,3 milijuna KM izvozne vrijednosti.
Suprotno tome, pletena i kukičana odjeća ostvarila je rast izvoza od 3,41 posto, na 422,6 milijuna KM. Povećanje je iznosilo približno 13,9 milijuna KM.
Obuća i ostala odjeća zajedno su zabilježile pad izvozne vrijednosti od 69,7 milijuna KM. Rast pletene i kukičane odjeće ublažio je dio tog pada.
Ove tri skupine činile su približno 85,8 posto ukupnog izvoza promatrane industrije. Njihovi rezultati zato imaju veliku težinu u ukupnom sektorskom pokazatelju, ali otkrivaju i koliko se kretanja razlikuju unutar same industrije.
Zašto je važno razlikovati gotovu obuću od njezinih dijelova?
Izvoz obuće iz BiH ne odnosi se isključivo na gotove proizvode. Tarifna glava 64 obuhvaća obuću i njezine dijelove, a upravo je proizvodnja komponenti važan dio poslovanja domaćih tvornica.
Analiza Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuje da je vrijednost izvoza pojedinih dijelova obuće od kože premašila 213,7 milijuna KM, uz dodatnih 64,3 milijuna KM dijelova od ostalih materijala.
Riječ je o proizvodima unutar tarifne oznake 6406. Komora navodi da su domaći proizvođači povezani s europskim proizvodnim lancima, osobito s partnerima u Italiji, Njemačkoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i Austriji.
Takav poslovni model mijenja način na koji treba promatrati tržišne pokazatelje. Proizvođač gotove obuće prati prodaju svojih proizvoda i narudžbe trgovaca. Tvornica koja proizvodi dijelove obuće ovisi o proizvodnim planovima kompanija kojima te dijelove isporučuje.
Čak i kada europska kućanstva povećavaju potrošnju obuće, to ne znači da će svaki dobavljač ostvariti veći izvoz. Naručitelj može promijeniti dobavljača, smanjiti zalihe ili drukčije rasporediti proizvodnju među svojim pogonima i partnerima. To su mogući poslovni mehanizmi, a ne potvrđeni uzroci pada izvoza iz BiH.
Što rast europske potrošnje govori domaćim proizvođačima?
Za proizvođača koji izvozi gotovu odjeću važan je razvoj potrošnje na tržištu na kojem prodaje. Tvornici koja izrađuje dijelove obuće jednako je važno koliko njezin naručitelj proizvodi, gdje sklapa gotove proizvode i koliki dio posla povjerava dobavljačima iz BiH.
Upravo zato izvozna statistika za 2025. otvara pitanje koje ukupna stopa rasta europske potrošnje ne može riješiti: zašto je izvoz pletene odjeće iz BiH povećan, dok su obuća i ostala odjeća izgubile gotovo 70 milijuna KM izvozne vrijednosti?
Odgovor zahtijeva podatke o izvoznim količinama, cijenama, narudžbama i pojedinim tržištima. Bez njih ne možemo utvrditi je li pad izvozne vrijednosti posljedica manjih količina, nižih cijena ili njihove kombinacije.
Eurostatovih 2,7 posto pritom se odnosi na realnu potrošnju kućanstava u EU-u, a podaci VTK BiH na nominalni izvoz prema svim odredištima. Ti pokazatelji nisu izravno usporedivi, ali zajedno otvaraju preciznije pitanje za domaće proizvođače: raste li potražnja upravo za proizvodima i komponentama koje njihove tvornice isporučuju?
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
