John Maynard KeynesJohn Maynard Keynes je engleski ekonomist, novinar i financi... (1883–1946) je britanski ekonomist s početka 20. stoljeća, poznat po tome što je s vremenom mjenjao mišljenja, kojih se nije sramio, već ih je smatrao posljedicom neprekidnog razvoja ideja. Bez obzira na navedeno i najveći akademski oponenti tog doba Keynes-a su smatrali velikim ekonomistom koji je promijenio ekonomsku teoriju i ekonomsku politiku 20. stoljeća, a njegove su ideje očito utjecajne i aktualne i danas.
Neosporno je da je jedan od utemeljitelja moderne makroekonomije. Proučavao je kako se gospodarstva, tržišta i drugi sustavi koji funkcioniraju u velikim volumenima, ponašaju. Jedno od Keynes-ovih teza je da vlade treba aktivno utjecati na tijek gospodarstva, posebno povećanjem potrošnje u cilju stimuliranja povećane potrošnje u vrijeme ekonomskle recesije.
Prohtjevi radnika uvijek rastu
Još u vrijeme Keynes-a radnici su izborili prava na 40-satne radne tjedne, plaćene odmore i druge beneficije odobrene radničkoj klasi. Kroz svoja razmišljanja, slagao se sa ekonomskim filozofima toga doba da će se slobodno vrijeme i beneficije radnika konstantno povećavati kroz 20. stoljeće, te je zagovarao tezu da se “ljudski prohtjevi ne mogu nikada zadovoljiti”.
Međutim, iako je živio poprilično davno, zanimljiva teorija koju je John Maynard Keynes napisao glasi da bi razvoj tehnologije i digitalizacija mogle dovesti do 15-satnog radnog tjedna i to 2030. godine kada njegovi unuci budu radno sposobni. Sve to zapisao je u eseju “Gospodarski izgledi naše unučadi” (Economic Possibilities for Our Grandchildren) na hrvatskom jeziku je objavljen u sklopu njegovih izabranih djela u nakladi Matice hrvatske, a orginalni članak je objavljenom 11. listopada 1930. u engleskom magazinu The Nation and Athenaeum.
Brzo se razvijamo
Pišući navedeno djelo početkom ‘Velike depresije’ 30-tih godina prošlog stoljeća, zračio je optimizmom. Smatrao je da „Mi patimo, ne od reumatske starosti, već od bolova u rastu zbog prebrzih promena, od bolnog prilagođavanja između jednog ekonomskog perioda i drugog.“
Ukratko, Kaynes se bavi onim što naziva „ekonomskim problemom“, a to nije samo problem masovne nezaposlenosti, već i, po njegovoj proceni, sposobnosti kapitalizma da svima građanima omogući pristojan životni standard.
Životni standard će u progresivnim demokratskim zemljama biti između četiri i osam puta veći nego danas za sto godina
usudio se već tada prognozirati Kaynes
Hrabro je predvidio da će tehnologija radnike osloboditi tiranije tržišta rada i pošasti „beskorisnih poslova“. navedeno će ljudima dati slobodno vrijeme, koje je u vrijeme življenja autora bila povlastica samo aristokratske manjine.
Ipak još ne radimo 15 sati tjedno
Treba napomenuti da Keynes-ovi kritičari vole istaknuti kako je bio izvrstan politički ekonomist, ali i prilično slab ekonomski prognozer. Pažljivim čitanjem Keynesova eseja lako je zaključiti da, primjerice, nije “vidio” Drugi svjetski rat (koji je 1930. bio pred vratima) i demografsku eksploziju, a podcijenio je i tempo gospodarskog rasta te, posebice, intenzitet znanstvenih i tehnologijskih promjena.
Iako je Keynes predvidio da će njegovi unuci raditi manje, trenutni trendovi u svetu ne pokazuju da će do toga uskoro doći.
Uporni engleski novinari su pronašli Keynes-ove potomke i od njih saznao da rade više od predviđenih 15 sati tjedno. Unuk Keynes-ove sestre, najbliži potomak, pošto sam nikad nije imao djecu, radi kao profesor, i to ne 15 sati tjedno, već 15 sati dnevno, kako kaže.
Zanimljiva je i anegdota koju navode iz Kaynes-ovog života, kada je pred kraj naporne karijere pričao u vlastitim uspjesima, zaključio je : “Jedino mi je žao u životu što nisam popio više šampanjca“.
Također, prilikom razvoja teorije Keynes je prema kritičarima podcjenio i ljudsku narav, koja ima u sebi urođenu želju za takmičenjem i uspjehom.
Još jedna greška u predviđanju
Zanimljivo je dodati i jednu rečenicu kao najveća grešku u Kaynes-ovom predviđanju. U vremenu u kojem svjedočimo gomilanju novca, stvaranju IT korporacija, društvene ljestvice bazirane na iznosu računa u banci, broju pratitelja na TikTok-u, čitamo Kaynes-ovu rečenicu iz 1930. koja o ovom vremenu kaže:
Kada akumulacija bogatstva više ne bude od većeg društvenog značaja, dosegnut će se velike promjene u moralnom kodeksu društva
