Najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku ponovno je otvorila pitanje sigurnosti globalne opskrbe energijom – ali ovaj put s bržim i intenzivnijim prelijevanjem posljedica na tržišta. Ono što je do jučer bio regionalni sigurnosni rizik, danas se sve više pretvara u globalni ekonomski šok.
Izvršni direktor Shella Wael Sawan upozorava da su poremećaji već zahvatili azijska tržišta, gdje se bilježe konkretne mjere smanjenja potrošnje energenata, te da se isti obrazac vrlo brzo može preslikati i na Europu.
“Posljedice se šire poput valova”, rekao je Sawan. “Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a ulaskom u travanj sve više i na Europu.”
Hormuški tjesnac kao epicentar globalnog poremećaja
Zatvaranje Hormuškog tjesnca predstavlja ključni šok za globalno tržište energenata. Riječ je o strateškoj točki kroz koju prolazi približno petina svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Takav poremećaj ne znači samo kratkoročni logistički problem, već dubinsku destabilizaciju tržišnih očekivanja. Premija rizika ugrađena u cijene energenata rapidno raste, a trgovci i države počinju se ponašati defanzivno – akumuliraju zalihe i osiguravaju alternativne pravce opskrbe.
Istodobno, vojno-političke aktivnosti dodatno povećavaju neizvjesnost. Zapadne sile rade na ponovnom otvaranju pomorskih ruta, dok paralelni diplomatski i vojni pritisci dodatno kompliciraju situaciju.
Cijene energenata signaliziraju ulazak u kriznu fazu
Tržišta su već reagirala snažnim rastom cijena, što je najbrži indikator prelaska iz faze rizika u fazu krize. U svega nekoliko tjedana cijene nafte porasle su oko 40%, dok je plin poskupio i do 60%.
Ovakva dinamika ima dvostruki efekt: s jedne strane povećava troškove za industriju i kućanstva, a s druge potiče globalnu preraspodjelu energenata prema tržištima koja su spremna platiti više.
“Velik dio američkog tereta sada se preusmjerava u Aziju jer su spremni platiti više”, objasnio je Ashley Kelty, analitičar u tvrtki Panmure Liberum.
Europa ulazi u izravnu konkurenciju za energente
Za razliku od Azije, koja već provodi mjere smanjenja potrošnje – uključujući skraćivanje radnog tjedna i ograničenja korištenja energije – Europa se tek nalazi na početku potencijalnog odgovora.
To znači da bi europske vlade uskoro mogle biti prisiljene aktivirati krizne mehanizme slične onima iz 2022. godine: racionalizaciju potrošnje, administrativne mjere i snažnije upravljanje energetskim rezervama.
“Zato nastojimo surađivati s vladama i upozoriti ih na mehanizme koje će možda morati pokrenuti – uključujući mjere za smanjenje potražnje, odluke o skladištenju, nabavi zaliha i tako dalje”, dodao je Sawan.
Nestašice kao krajnji scenarij, ali cijene kao neposredni problem
Iako se fizički nedostatak energenata i dalje smatra ekstremnim scenarijem, tržišni sudionici sve više upozoravaju da bi produžena kriza mogla promijeniti tu procjenu.
“Trenutačno su ljudi manje zabrinuti za fizičku sigurnost opskrbe, a više za cijene. Sjetite se, čak i na vrhuncu prošle energetske krize, kada smo izgubili goleme količine plina iz Europe, ipak smo uspjeli osigurati opskrbu”, rekao je izvor iz britanske energetske industrije.
Međutim, ključni rizik leži u razini cijena, a ne samo dostupnosti:
“Jasno je da postoji točka, možda u lipnju ili srpnju, kada cijene toliko porastu da se postavlja pitanje je li Europa spremna toliko platiti. U tom bi trenutku cijene mogle biti toliko visoke da kućanstva i tvrtke počnu samostalno provoditi racionalizaciju.”
Makroekonomske posljedice: inflacija i rizik recesije
Rast cijena energenata tradicionalno ima snažan inflatorni učinak, ali u ovom slučaju postoji dodatni sloj rizika – potencijalno istovremeno usporavanje gospodarskog rasta.
Financijski sektor već signalizira takav scenarij. Produženi cjenovni šok mogao bi natjerati središnje banke na restriktivniju monetarnu politiku, čime bi se dodatno pritisnula potražnja i investicije.
U takvom okruženju, Europa bi se mogla suočiti s klasičnim “stagflacijskim” pritiskom – kombinacijom visoke inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i slabog rasta.
