Objava najnovije ljestvice najvećih europskih banaka prema ukupnoj imovini ponovno je otvorila jedno od najvažnijih pitanja europskog financijskog tržišta – postaje li veličina banaka ponovno presudna konkurentska prednost? Prema podacima S&P Global-a za 2025. godinu, čak pet od deset najvećih europskih banaka dolazi iz Francuske.
BNP Paribas predvodi ljestvicu s približno 3,3 bilijuna američkih dolara imovine, slijedi HSBC s oko 3,2 bilijuna, dok se odmah iza nalazi Crédit Agricole s više od 3 bilijuna dolara. U samom vrhu nalaze se još BPCE, Barclays, Société Générale i Crédit Mutuel.Na prvi pogled riječ je tek o statistici. Međutim, iza ovih brojki krije se mnogo važnija priča o različitim ekonomskim strategijama europskih država.
Dva potpuno različita modela razvoja
Francuski bankarski sustav tijekom posljednjih desetljeća razvijao se kroz stvaranje nekoliko izrazito velikih nacionalnih bankarskih grupacija. Brojna spajanja i konsolidacije omogućile su bankama da izgrade snažnu kapitalnu bazu te razviju međunarodno poslovanje na gotovo svim kontinentima. Rezultat je nekoliko financijskih institucija koje danas raspolažu kapitalom dovoljnim za financiranje najvećih infrastrukturnih, energetskih i korporativnih projekata u svijetu. S druge strane, Njemačka – najveće europsko gospodarstvo – razvila je potpuno drukčiji pristup. Njemački financijski sustav tradicionalno se oslanja na mrežu regionalnih štednih banaka (Sparkassen), kooperativnih banaka te velik broj lokalnih kreditnih institucija.
Takav model desetljećima je uspješno financirao mala i srednja poduzeća, koja predstavljaju okosnicu njemačkog gospodarstva. Posljedica je da Deutsche Bank, unatoč snazi njemačke ekonomije, zauzima tek osmo mjesto među najvećim europskim bankama prema veličini aktiveU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja.... To ne znači da je njemački sustav slabiji, već da je znatno decentraliziraniji.
Zašto veličina ponovno postaje važna?
Posljednjih godina Europa se suočava s projektima koji zahtijevaju goleme količine kapitala. Energetska tranzicija, razvoj umjetne inteligencije, digitalna infrastruktura, obrambena industrija i modernizacija proizvodnje predstavljaju investicije vrijedne stotine milijardi eura. U takvom okruženju velike bankarske grupacije imaju nekoliko važnih prednosti. Prije svega, mogu financirati znatno veće projekte bez potrebe za složenim sindiciranim kreditima. Istodobno raspolažu većim mogućnostima ulaganja u tehnologiju, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i digitalne platforme. Njihova međunarodna prisutnost također omogućava lakše praćenje klijenata koji posluju na više tržišta, što postaje sve važnije u globaliziranom gospodarstvu.
Drugim riječima, veličina danas nije samo pitanje prestiža nego i konkurentnosti. Slabi li financijska dominacija Londona? Još jedna zanimljiva poruka ove ljestvice jest postupno premještanje financijskog težišta kontinentalne Europe. London i dalje ostaje jedno od najvažnijih svjetskih financijskih središta, no nakon Brexita sve više međunarodnih aktivnosti seli se prema Parizu, Frankfurtu i drugim europskim financijskim centrima. Posebno Pariz posljednjih godina uspješno privlači međunarodne investicijske aktivnosti, upravljanje imovinom i dijelove poslovanja velikih financijskih institucija. Dominacija francuskih banaka dodatno učvršćuje položaj Pariza kao jednog od ključnih financijskih centara Europske unije.
Hoće li Europa dobiti nove bankarske gigante?
Jedno od ključnih pitanja za naredno desetljeće odnosi se na prekogranična spajanja europskih banaka. Europska unija već godinama nastoji dovršiti Bankovnu uniju i dodatno integrirati financijsko tržište. Međutim, nacionalni interesi, regulatorne razlike i politička pitanja često usporavaju takve procese. Ipak, sve je više stručnjaka koji smatraju kako će upravo rastući globalni izazovi potaknuti stvaranje novih europskih bankarskih prvaka koji će moći konkurirati najvećim američkim i azijskim financijskim institucijama.
Ako Europa želi financirati vlastitu industrijsku transformaciju, tehnološki razvoj i energetsku neovisnost, pitanje više nije treba li imati velike banke, nego koliko će brzo uspjeti stvoriti snažne prekogranične bankarske grupacije. Nova ljestvica najvećih europskih banaka zato nije samo pregled financijskih rezultata. Ona predstavlja svojevrsnu kartu buduće raspodjele ekonomske moći u Europi.
Izvor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
