Početkom godine tržišta su očekivala novi ciklus smanjenja kamata. Rat na Bliskom istoku promijenio je taj scenarij u samo nekoliko tjedana.
Bank of England (engleska središnja banka) u četvrtak je zadržala ključnu kamatnu stopu na 3,75 posto, potvrdivši da središnje banke više nisu fokusirane samo na usporavanje inflacije, nego i na geopolitički rizik koji ponovno destabilizira globalno tržište energije.
Odluka je bila očekivana nakon što je dan ranije i Fed treći put zaredom ostavio kamate nepromijenjenima, dok je Bank of Japan također odlučila zadržati postojeću monetarnu politiku.
No ključni razlog opreza više nije slabiji gospodarski rast, nego eksplozija cijena nafte nakon rata u Iranu i praktičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
Nafta iznad 126 dolara promijenila očekivanja tržišta
Tijekom trgovanja cijena Brent nafte kratkotrajno je premašila 126 dolara po barelu, najvišu razinu od razdoblja nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Tržišta sada računaju na dugotrajnije poremećaje u Hormuškom tjesnacu. Kroz taj koridor u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom.
Prije početka sukoba 28. veljače očekivanja su bila potpuno drukčija.
Investitori su tada vjerovali da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... tijekom proljeća postupno pasti prema ciljanih dva posto, što bi otvorilo prostor za rezanje kamata u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Europi.
Rat je taj scenarij praktično poništio.
Skok cijena energije ponovno je otvorio pitanje novog inflacijskog vala. To se događa upravo u trenutku kada su središnje banke vjerovale da imaju inflaciju pod kontrolom.
Inflacija ponovno raste zbog energije
Britanska inflacija u ožujku je porasla na 3,3 posto, što je najviša razina u posljednja tri mjeseca.
Glavni razlog bio je snažan rast cijena goriva i energije nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Posljednjih dana dodatni pritisak dolazi iz neizvjesnosti oko Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu.
Upravo zato dio ekonomista procjenjuje da bi unutar odbora engleske središnje banke čak mogla postojati podrška novom povećanju kamata kao preventivnom odgovoru na mogući daljnji rast inflacije.
Ekonomistica Sandra Horsfield iz Investeca upozorila je da se posljedice sukoba i dalje snažno osjećaju te da je razina neizvjesnosti oko daljnjeg razvoja situacije izuzetno visoka.
Središnje banke sada strahuju od novog energetskog šoka
Najvažniji signal iz Londona možda nije sama odluka o kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., nego promjena tona monetarne politike.
Engleska središnja banka uz odluku objavljuje i nove gospodarske projekcije, prve nakon američkih i izraelskih napada na Iran.
Tržišta očekuju da će banka podići procjene inflacije i istovremeno sniziti očekivanja gospodarskog rasta.
Time se ponovno otvara scenarij koji je Europa već prošla nakon početka rata u Ukrajini: kombinacija sporijeg rasta i viših cijena energije.
To je posebno problematično za vlade koje su računale na postupno popuštanje pritiska na kućanstva i potrošnju.
Britanska ministrica financija Rachel Reeves poručila je da je vlada spremna intervenirati. Cilj je pomoći građanima i kompanijama ako energetska kriza dodatno poveća troškove života.
Proljetni scenarij rezanja kamata praktično je nestao
Početkom godine tržišta su očekivala nekoliko rezanja kamata tijekom 2026.
Danas se situacija potpuno promijenila.
Središnje banke više nisu sigurne hoće li sljedeći potez biti smanjenje kamata ili nova faza zaoštravanja monetarne politike ako cijene energije nastave rasti.
Rat u Iranu tako nije promijenio samo tržište nafte.
Promijenio je cijeli globalni financijski scenarij za ovu godinu.
Najveći problem za središnje banke sada nije samo inflacija, nego činjenica da ponovno gube kontrolu nad faktorima koji je pokreću.
Kada inflaciju ponovno diktiraju rat, energija i geopolitika, monetarna politika postaje znatno manje predvidiva. Tržišta su prije samo nekoliko mjeseci očekivala potpuno drukčiji scenarij.
