UniCredit i Commerzbank ulaze u novu fazu borbe za kontrolu: UniCredit ima 47,59 posto njemačke banke i 49,65 posto glasačkih prava, ali Andrea Orcel još nema slobodne ruke u upravljanju. Nakon pregovora s Berlinom o uvjetima mogućeg preuzimanja, otvoreno je novo pitanje: tko će voditi Commerzbank i čiju će strategiju banka provoditi.
Prema izvorima Reutersa, Orcel ne želi da Bettina Orlopp ostane na mjestu glavne izvršne direktorice Commerzbanka. Dvije osobe upoznate sa situacijom Reutersu su rekle i da želi odlazak predsjednika nadzornog odbora Jensa Weidmanna. UniCredit se istodobno protivi zahtjevu njemačke vlade da zadrži svoja dva predstavnika u nadzornom odboru.
UniCredit nije odgovorio na Reutersov zahtjev za komentar, dok je Commerzbank odbacio mogućnost promjena u vodstvu, navodeći da uprava ima važeće ugovore, da nadzorni odbor bira glavna skupština i da postoji puna suglasnost oko strategije. Navodi o Orcelovim kadrovskim planovima zato nisu donesene odluke, ali pokazuju gdje se otvara sljedeći spor oko Commerzbanka.
Gotovo polovica glasova još ne daje slobodne ruke
UniCreditovih 47,59 posto kapitala odgovara 49,65 posto glasačkih prava u Commerzbank, jer se vlastite dionice koje drži Commerzbank ne mogu koristiti za glasanje. To je službeni rezultat dobrovoljne ponude koju je UniCredit zaključio u srpnju.
UniCredit je tada objavio da su dioničari u ponudi predali 17,60 posto kapitala. Kada se tome dodaju 26,77 posto koje UniCredit izravno drži i financijski instrumenti koji omogućuju fizičku isporuku dodatnih 3,22 posto, ukupna pozicija dosegnula je 47,59 posto.
To Orcelu daje vrlo snažnu vlasničku poziciju, ali ključne kadrovske odluke prolaze kroz nadzorni odbor. Upravo zato su Orlopp, Weidmann i sastav tog odbora postali važni za ono što UniCredit može napraviti nakon preuzimanja.
Berlin želi ostati za stolom
Berlin je UniCreditu dan ranije postavio uvjete za mogući dogovor: Commerzbank treba ostati izlistan na burzi, zadržati sjedište u Frankfurtu i nastaviti financirati njemački Mittelstand.
Njemačka država želi zadržati i svoja dva predstavnika u nadzornom odboru. Ministar financija Lars Klingbeil u utorak je ponovio da Berlin očekuje nastavak svoje zastupljenosti, dok se Orcel tome, prema Reutersovim izvorima, protivi i želi nove predstavnike dioničara.
Pitanje upravljanja nije otvoreno tek nakon sastanka u Berlinu. Orcel je tijekom ljeta govorio da želi razgovarati s predstavnicima zaposlenika, lokalnim vlastima i saveznom vladom, dok Orlopp i Weidmanna nije uključivao među sugovornike. Govorio je i o mogućnosti sazivanja izvanredne skupštine na kojoj bi se mogli imenovati novi predstavnici dioničara u nadzornom odboru.
Orlopp iza sebe ima rekordno polugodište
Pokušaj promjene vrha banke dolazi u trenutku kada Commerzbank objavljuje rekordne rezultate.
U prvih šest mjeseci 2026. banka je ostvarila 1,81 milijardu eura neto dobiti, 40 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Operativna dobit porasla je 14 posto na 2,7 milijardi eura, a prihodi sedam posto na 6,5 milijardi.
Net RoTE dosegnuo je 12,6 posto, dok je CET1 kapitalni omjer na kraju lipnja iznosio 14,4 posto. Cost-income ratio spustio se na 53 posto uključujući obvezne doprinose, odnosno 50 posto bez njih.
Commerzbank je uz rezultate potvrdio i ciljeve strategije Momentum 2030. To znači da rasprava o vodstvu ne dolazi nakon razdoblja u kojem je sadašnja uprava promašila poslovne ciljeve, nego dok banka ostvaruje rekordnu dobit.
UniCredit ipak vidi prostor za znatno dublje promjene. Reuters je u kolovozu izvijestio da Orcel procjenjuje da se Commerzbankova troškovna baza može smanjiti za oko 1,3 milijarde eura, približno petinu ukupnih troškova, uz cilj da cost-income ratio do 2030. bude oko 37 posto.
UniCredit i Commerzbank tu imaju dvije različite računice. Commerzbank pokušava dokazati da samostalno može nastaviti povećavati profitabilnost. UniCredit računa da se iz kombinirane banke može izvući više.
Tko vodi banku zato izravno utječe na to koja će od tih strategija biti provedena.
U ožujku UniCredit nije očekivao kontrolu
Koliko se situacija promijenila najbolje pokazuje ono što je sam UniCredit govorio prije šest mjeseci.
Kada je u ožujku pokrenuo dobrovoljnu ponudu za Commerzbank, u službenoj objavi naveo je da ne očekuje ostvarivanje kontrole nad njemačkom bankom.
Rezultat ponude bio je znatno drukčiji od početnih očekivanja.
Dioničari su ponudili 17,60 posto kapitala, što je i sam UniCredit opisao kao rezultat znatno iznad prvotnih očekivanja. Zajedno s izravnim udjelom i financijskim instrumentima, pozicija je u srpnju dosegnula 47,59 posto kapitala i 49,65 posto glasačkih prava.
U ožujku UniCredit nije očekivao kontrolu. U srpnju je došao praktično do polovice glasova. Sada se pregovori vode oko onoga što taj postotak stvarno omogućuje: tko će voditi Commerzbank i čiju će strategiju banka provoditi.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja sadržaja obvezno navesti izravni link na članak.
