Slabija industrijska aktivnost u Europi i usporavanje globalnih ulaganja sve se snažnije prelijevaju na gospodarstvo Bosne i Hercegovine, čiji je izvoz u velikoj mjeri vezan uz tržište Europske unije. Istodobno, nedostatak radne snage, odlazak mladih i politička nestabilnost otežavaju privlačenje novih stranih ulaganja.
Europska unija ključni je vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, a na njezino se tržište plasira oko 75 posto ukupnog izvoza. Zbog toga usporavanje europske industrije izravno utječe na domaće proizvođače, osobito one koji su dio europskih dobavnih lanaca.
Usporavanje globalnih investicija moglo bi dodatno odgoditi planirane projekte i pokretanje novih proizvodnih kapaciteta. S druge strane, poremećaji u globalnim lancima opskrbe mogli bi otvoriti i određene prilike za zemlje jugoistočne Europe. Tvrtke koje nastoje skratiti i približiti svoje opskrbne lance europskom tržištu dio proizvodnje mogle bi preseliti bliže Europskoj uniji.
Domaće tvrtke sve važnije za nova ulaganja
U takvim okolnostima sve veći značaj imaju domaće kompanije koje šire proizvodnju i reinvestiraju dobit u razvoj poslovanja, pišu Nezavisne. Takva ulaganja često ostaju u sjeni podataka o izravnim stranim ulaganjima, iako mogu imati važan učinak na povećanje proizvodnih kapaciteta, zapošljavanje i dugoročni gospodarski rast.
Pritom je važno razlikovati potpuno nove investicije od preuzimanja postojećih kompanija. Za gospodarstvo su posebno značajni projekti koji donose nove proizvodne pogone, dodatne kapacitete i nova radna mjesta.
Potencijal za ulaganja imaju i poduzetnici iz BiH koji su prethodno razvili poslovanje u inozemstvu, a dio aktivnosti odluče vratiti ili prenijeti u BiH. Njihovo iskustvo, poslovni kontakti i međunarodne mreže mogu predstavljati dodatnu prednost za domaće gospodarstvo.
Manjak radnika postaje sve veći problem
Jedna od najvećih prepreka novim ulaganjima sve je izraženiji nedostatak radne snage. Odlazak mladih i radno sposobnih ljudi u inozemstvo smanjuje raspoloživi bazen radnika, a istodobno ubrzava starenje stanovništva.
Time se povećava pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav, ali i na javne financije. Za potencijalne ulagače to znači da dostupnost radne snage više nije jedini problem – važni su i ukupni troškovi poslovanja te dugoročna održivost sustava.
Obrazovanje ne prati dovoljno potrebe industrije
Dodatni izazov predstavlja obrazovni sustav, koji će se morati snažnije prilagoditi potrebama suvremene industrije. Poslodavcima sve više nedostaju radnici s konkretnim tehničkim i digitalnim vještinama.
Posebno su tražena znanja povezana s automatizacijom i modernim proizvodnim procesima, uključujući rad i programiranje CNC strojeva. Bez većeg ulaganja u strukovno obrazovanje i osposobljavanje mladih teško je očekivati snažniji rast proizvodnje.
Postojeći ulagači šire poslovanje
Zanimljiv trend posljednjih godina jest i činjenica da značajan dio novih ulaganja dolazi od kompanija koje već posluju u BiH. Umjesto ulaska potpuno novih investitora, postojeće tvrtke povećavaju kapacitete i dodatno ulažu u svoje poslovanje.
Takva ulaganja pokazuju da BiH i dalje može biti zanimljiva kompanijama koje su već upoznate s lokalnim tržištem i poslovnim uvjetima. Međutim, za privlačenje većeg broja novih investicija bit će potrebno istodobno rješavati probleme nedostatka radne snage, obrazovanja, troškova poslovanja i političke nestabilnosti.
Usporavanje europske industrije stoga predstavlja ozbiljan izazov za BiH, ali istodobno otvara pitanje može li zemlja iskoristiti promjene u europskim lancima opskrbe. U tome će ključnu ulogu imati sposobnost domaćih kompanija da ulažu, povećavaju produktivnost i stvaraju radna mjesta, ali i sposobnost države da stvori stabilnije i predvidljivije uvjete za poslovanje.
