U posljednjih 18 godina BiH je po osnovu trošarina i cestarina na naftu prikupila 15,5 milijardi KM.
Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, najviše novca po ovoj osnovi naplaćeno je u 2021. godini, to 1,187 milijuna KM. Od 2006. do 2023. godine po osnovu trošarina prikupljeno je ukupno 8,4 milijarde KM. Po osnovu cestarina i namjenskih cestarina za izgradnju autocesta iznos je 7,1 milijarda KM.
Inače, uz trošarinu na naftu i naftne derivate, za svaku litru nafte mora se platiti i cestarina od 0,15 KM. Kao i posebna cestarina koja je uvedena u srpnju 2009. godine. Tada je cestarina iznosila 0,10 KM, da bi od 1. veljače 2018. godine povećana za još 0,15 KM. Trenutno iznosi 0,25 KM.
Iznos trošarine na naftu i naftne derivate, ovisno o vrsti goriva, kreće se od 0,30 do 0,45 KM.
Podsjetimo, 2018. godine izmijenjen je Zakon o akcizama. Lars Gunnar Vigemark, tadašnji šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, bio je među najvećim zagovornicima izmjena tog zakona. Vigemark je tada zajedno s domaćim političarima obećao intenzivniju izgradnju autocesta u BiH. To se naravno nije dogodilo.
Kasnije su se brojni stručnjaci, ali i političari pitali gdje je novac nestao, je li namjenski potrošen ili je nestao u proračunima različitih razina vlasti.
Primjerice, samo Republika Srpska je na temelju posebne cestarine za izgradnju autocesta zaradila 1,2 milijarde KM, a od tada je izgrađena autocesta od Banjluke do Gradiške u dužini od 34 kilometra, te od Banjaluke do Doboja. u dužini od 72 kilometra, s tim da su u tijeku radovi na još nekim dionicima, ali oni nisu gotovi.
Slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je od 2009. do 2023. godine samo po osnovi namjenskih cestarina prikupljeno 1,8 milijardi KM, a do sada je izgrađeno 126,5 kilometara autocesta.
Ovim iznosima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH treba dodati i “običnu” cestarinu na temelju koje je u posljednjih 14 godina prikupljeno 3,6 milijardi KM.
