Europsko gospodarstvo ponovno se suočava s pritiskom rasta cijena energenata, ali ovaj put reakcija tržišta mogla bi biti znatno brža. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorava da iskustvo nedavne inflacijske krize mijenja ponašanje i poduzeća i radnika.
“Ako se rast cijena nafte i plina nastavi, ‘odgovor tvrtki i radnika mogao bi biti brži nego prošli put’”
Prema njezinim riječima, upravo svježe iskustvo inflacije povećava vjerojatnost da će tvrtke brže prenositi troškove na potrošače, dok će radnici odlučnije tražiti veće plaće, izvijestio je AP.
Nasljeđe inflacije iz 2022. i promjena očekivanja
Inflacijski val iz 2022. godine, kada je stopa inflacije u eurozoni dosegnula 10,6 posto, ostavio je dubok trag u ekonomskom ponašanju. Tadašnji rast cijena bio je potaknut energetskim šokom nakon prekida opskrbe ruskim plinom.
Lagarde naglašava da je to iskustvo promijenilo očekivanja:
- poduzeća brže prilagođavaju cijene
- radnici brže reagiraju kroz zahtjeve za plaćama
- inflacijska očekivanja postaju osjetljivija
Takva dinamika povećava rizik od tzv. cjenovno-plaćne spirale, koja može produljiti inflacijski pritisak.
Novi šok: geopolitički pritisak na energente
Aktualni rast cijena energenata povezan je s napetostima na Bliskom istoku i poremećajima u ključnim opskrbnim rutama. Cijena nafte Brent porasla je iznad 100 dolara po barelu, dok su cijene plina u Europi u kratkom razdoblju značajno porasle.
Takvi šokovi imaju izravan učinak na inflaciju, ali i neizravni kroz povećanje troškova proizvodnje i transporta.
Granice monetarne politike
Lagarde ističe da središnje banke imaju ograničen utjecaj na cijene energije:
“Ako se energetski šok procijeni kao ograničen i kratkotrajan, trebao bi se primijeniti klasičan pristup i jednostavno ga zanemariti”
Monetarna politika djeluje s vremenskim odmakom, pa podizanje kamatnih stopa nema neposredan učinak na cijene nafte ili plina. Intervencija ima smisla tek ako se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... počne širiti na šire gospodarstvo.
Promjena očekivanja na tržištima
Iako je ESB na posljednjoj sjednici zadržao kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... nepromijenjenima, tržišna očekivanja su se značajno promijenila. Umjesto ranije očekivanih smanjenja, investitori sada sve više računaju na mogućnost novih povećanja stopa.
Istodobno, ESB je već podigao projekciju inflacije za 2026. godinu, što dodatno potvrđuje promjenu percepcije rizika.
Rizik stagflacije u fokusu
Uz inflacijske pritiske, pojavljuju se i signali usporavanja gospodarske aktivnosti. Podaci o poslovnim aktivnostima ukazuju na slabljenje rasta u eurozoni i SAD-u.
Takva kombinacija otvara prostor za scenarij stagflacijeU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci... – istodobne stagnacije i visoke inflacije, što predstavlja jedan od najizazovnijih makroekonomskih scenarija.
Koliko je ovaj šok ozbiljan?
Iako trenutni rast cijena energenata još uvijek nije dosegao razine iz razdoblja 2021.-2022., rizici ostaju visoki. Daljnja eskalacija geopolitičkih napetosti mogla bi dodatno destabilizirati tržišta.
U takvim uvjetima, monetarna politika suočava se s kompleksnim izborom između suzbijanja inflacije i očuvanja gospodarskog rasta.
Inflacija se vraća kao ključni rizik
Poruka Christine Lagarde jasno ukazuje na novu fazu inflacijskih rizika u Europi. Iako središnje banke ne mogu izravno utjecati na cijene energenata, njihov odgovor bit će ključan ako se inflacija proširi na šire gospodarstvo.
“Odgovor mora biti odgovarajuće snažan ili ustrajan”
U prijevodu, Europa ulazi u razdoblje u kojem će brzina reakcije tržišta i politike odlučiti hoće li energetski šok ostati prolazan ili prerasti u dugotrajan inflacijski problem.
