U Silicijskoj dolini vrijedi gotovo nepisano pravilo. Što ste poznatiji, to ste moćniji.
Elon Musk gotovo svakodnevno oblikuje javnu raspravu objavama na društvenim mrežama. Sam Altman postao je zaštitno lice umjetne inteligencije. Mark Zuckerberg već dva desetljeća gradi kompaniju, ali jednako pažljivo i vlastiti imidž.
Mira Murati napravila je upravo suprotno.
Ne vodi podcast. Ne piše knjige. Rijetko daje intervjue i gotovo nikada nije u središtu medijske pozornosti. Ipak, njezin potpis nalazi se iza nekih od proizvoda koji su obilježili novu eru umjetne inteligencije – ChatGPT-a, GPT-4, DALL·E-a i Sore.
To nije slučajnost.
Dok su drugi objašnjavali kako će umjetna inteligencija promijeniti svijet, Murati je radila na tome da se to doista dogodi.
Danas vodi vlastitu kompaniju, Thinking Machines Lab, koja je još prije predstavljanja prvog proizvoda privukla milijarde dolara ulaganja i okupila vrhunske stručnjake iz OpenAI-ja, Google DeepMinda, Mete i Anthropica. U industriji u kojoj investitori često ulažu prije svega u ljude, takvo povjerenje ne stječe se preko noći.
Zato priča o Miri Murati nije samo priča o jednoj uspješnoj inženjerki. Ona pokazuje kako izgleda nova generacija tehnoloških lidera. Ljudi koji ne grade autoritet glasnim izjavama, nego sposobnošću da vrhunsku tehnologiju pretvore u proizvode koje svakodnevno koriste milijuni ljudi.
Put koji nije vodio ravno u Silicijsku dolinu
Za razliku od mnogih vodećih ljudi američke tehnološke industrije, Murati nije odrasla u Kaliforniji, niti je odmalena bila dio startup kulture.
Rođena je 1988. godine u Vlori, na jugu Albanije, u razdoblju kada je zemlja prolazila kroz duboke političke i gospodarske promjene. Za djevojku iz tadašnje Albanije put do vrha svjetske tehnološke industrije bio je gotovo nezamisliv.
Prva velika prekretnica dogodila se sa šesnaest godina.
Dobila je stipendiju za Pearson United World College u Kanadi, jednu od najuglednijih međunarodnih srednjih škola na svijetu. Ondje je prvi put živjela i učila s vršnjacima iz desetaka različitih država, u okruženju koje je poticalo razmišljanje izvan nacionalnih i kulturnih okvira.
Nakon toga upisuje Dartmouth College u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje završava strojarstvo.
To je detalj koji mnogi previđaju.
Murati nije računalna znanstvenica. Nije doktorirala umjetnu inteligenciju niti je karijeru započela pišući algoritme. Obrazovana je kao inženjerka koja složene probleme promatra kao povezane sustave u kojima svaki dio mora funkcionirati besprijekorno da bi cjelina imala smisla.
Upravo će joj takav način razmišljanja kasnije dati prednost u svijetu umjetne inteligencije.
Lekcija koju nije naučila na fakultetu
Prije OpenAI-ja radila je u Tesli, u vrijeme razvoja Modela X i sustava koji su postavili temelje današnjih tehnologija pomoći vozaču.
Tamo je naučila nešto što nijedno sveučilište ne može prenijeti.
Tehnologija sama po sebi nije dovoljna.
Može biti revolucionarna, ali ako nije sigurna, pouzdana i dovoljno jednostavna za svakodnevnu uporabu, njezina vrijednost ostaje ograničena.
U automobilskoj industriji nema prostora za teoriju. Svaka odluka mora funkcionirati u stvarnom svijetu. Svaka pogreška ima posljedice.
Ta će filozofija postati zaštitni znak njezina rada.
Dok su mnogi razmišljali kako razviti još moćniji model umjetne inteligencije, Murati je postavljala drukčije pitanje:
Kako ovu tehnologiju pretvoriti u proizvod kojem će ljudi vjerovati i koji će zaista koristiti?
To se pokazalo jednako važnim kao i razvoj samih modela.
Karika bez koje istraživanja ne postaju proizvodi
Kada se 2018. pridružila OpenAI-ju, kompanija još nije bila globalni fenomen.
Najveću pozornost privlačili su istraživači koji su razvijali nove modele i Sam Altman kao izvršni direktor.
Mnogo manje govorilo se o ljudima koji su morali povezati znanost, inženjerstvo, sigurnost, dizajn proizvoda i poslovnu strategiju.
Upravo je to bila uloga Mire Murati.
Nije razvila GPT.
Nije napisala algoritam koji je pokrenuo ChatGPT.
Njezina vrijednost bila je u nečemu drugom – sposobnosti da različite timove usmjeri prema zajedničkom cilju i osigura da vrhunska istraživanja ne ostanu zatvorena u laboratoriju.
U svijetu umjetne inteligencije to je jedna od najtežih zadaća.
Nije dovoljno stvoriti model koji impresionira znanstvenike. Potrebno je razviti proizvod koji će razumjeti i koristiti studenti, poduzetnici, liječnici, programeri i milijuni drugih korisnika.
Murati je upravo u tome postala nezamjenjiva.
Dok su drugi pomicali granice onoga što umjetna inteligencija može napraviti, ona je pomicala granice onoga što ljudi mogu napraviti uz pomoć umjetne inteligencije.
Kada je cijeli svijet prvi put čuo za Miru Murati
Do studenoga 2023. njezino je ime uglavnom bilo poznato unutar tehnološke industrije.
Sve se promijenilo u nekoliko dana.
Upravni odbor OpenAI-ja iznenada je smijenio Sama Altmana, potez koji je izazvao jednu od najvećih kriza u povijesti tehnološkog sektora. Zaposlenici su zaprijetili odlaskom, investitori su tražili odgovore, a budućnost kompanije koja je pokrenula AI revoluciju postala je neizvjesna.
U središtu tog kaosa našla se Mira Murati.
Imenovana je privremenom izvršnom direktoricom kompanije u trenutku kada je trebalo očuvati povjerenje zaposlenika, partnera i javnosti.
Na toj se poziciji zadržala kratko, ali je tih nekoliko dana promijenilo način na koji je svijet gleda.
Od osobe poznate uglavnom unutar industrije postala je jedno od najprepoznatljivijih imena umjetne inteligencije.
Zanimljivo je da ni tada nije promijenila svoj stil.
Nije davala dramatične izjave.
Nije gradila osobni narativ.
Nije pokušavala postati glavna zvijezda priče.
Usred jedne od najvećih korporativnih kriza posljednjih godina ostala je dosljedna onome po čemu je već bila poznata – smirenosti, odmjerenosti i usmjerenosti na posao.
Odlazak koji je mnoge iznenadio
Kada je u rujnu 2024. objavila da napušta OpenAI, nagađanja su počela gotovo odmah.
Je li riječ o neslaganjima oko razvoja umjetne inteligencije?
Razlikama u strategiji?
Ili jednostavno želji da izgradi nešto vlastito?
Murati nikada nije javno ulazila u takve rasprave.
Umjesto objašnjenja, ponudila je potez koji govori više od bilo koje izjave.
Osnovala je Thinking Machines Lab.
Već u prvim mjesecima okupila je stručnjake koji su prethodno radili u OpenAI-ju, Google DeepMindu, Meti i Anthropicu. To nije bio slučajan skup vrhunskih inženjera, nego tim ljudi koji su odlučili slijediti upravo njezinu viziju razvoja umjetne inteligencije.
U tehnološkoj industriji to je možda najveći oblik priznanja.
Ljudi ne napuštaju vodeće kompanije samo zbog plaće.
Odlaze zbog povjerenja u osobu s kojom žele graditi nešto novo.
Liderica koja ne vjeruje u kult ličnosti
Silicijska dolina desetljećima je slavila karizmatične osnivače.
Steve Jobs.
Elon Musk.
Sam Altman.
Njihove su osobnosti često postale gotovo jednako važne kao i proizvodi koje su stvarali.
Murati predstavlja potpuno drukčiji model.
Njezina filozofija nije izgrađena oko ideje da jedan vizionar ima odgovore na sva pitanja.
Više je puta naglasila da će budućnost umjetne inteligencije ovisiti o suradnji različitih disciplina – istraživača, inženjera, stručnjaka za sigurnost, dizajnera proizvoda i društvenih znanosti.
Drugim riječima, ne vjeruje u genija koji sam mijenja svijet.
Vjeruje u tim koji zajedno može napraviti više nego bilo koji pojedinac.
To se jasno vidi i u njezinu pogledu na umjetnu inteligenciju.
Dok dio industrije govori o sustavima koji će jednog dana zamijeniti ljude, Murati dosljedno naglašava da tehnologija mora povećavati ljudske sposobnosti, a ne potiskivati čovjeka iz procesa donošenja odluka.
Takav pristup možda zvuči manje spektakularno od velikih obećanja o superinteligenciji.
Ali upravo zato ulijeva povjerenje.
Zašto investitori ulažu u ljude, a ne samo u tehnologiju
Na prvi pogled moglo bi se činiti da su milijarde dolara koje danas pristižu u AI startupove ulaganje u algoritme.
U stvarnosti, kapital vrlo često slijedi nešto drugo.
Povjerenje.
Thinking Machines Lab nije postao jedna od najpraćenijih novih AI kompanija zato što je već imao gotov proizvod.
Investitori su prije svega ulagali u tim i osobu koja ga vodi.
Murati je tijekom godina izgradila reputaciju liderice koja razumije cijeli proces – od istraživanja i razvoja do proizvoda koji mogu koristiti milijuni ljudi.
U industriji koja se razvija brže nego ikada prije, upravo je takva sposobnost postala jedna od najvrjednijih valuta.
Nova definicija tehnološkog liderstva
Možda je najveća vrijednost priče o Miri Murati to što ona govori mnogo više o budućnosti poslovanja nego o jednoj osobi.
Dugo se vjerovalo da tehnološke kompanije uspjeh grade na karizmatičnim osnivačima koji privlače pozornost jednako kao i njihovi proizvodi.
Danas se taj model mijenja.
Kako umjetna inteligencija postaje složenija, nijedan pojedinac više ne može sam razumjeti svaki dio procesa. Uspjeh sve više ovisi o ljudima koji znaju povezati različita znanja, donositi promišljene odluke i stvarati okruženje u kojem vrhunski stručnjaci žele raditi zajedno.
Upravo zato Mira Murati predstavlja nešto više od uspješne direktorice.
Predstavlja novu generaciju lidera.
Ljudi koji ne grade autoritet glasnim nastupima ni kultom vlastite osobnosti, nego rezultatima.
Možda je upravo to najveća promjena koju je umjetna inteligencija donijela tehnološkoj industriji.
Ne samo u načinu na koji razvijamo tehnologiju.
Nego i u načinu na koji prepoznajemo one koji je vode.
Dok dio svijeta i dalje traži sljedećeg karizmatičnog vizionara, Silicijska dolina sve više cijeni lidere koji znaju okupiti najbolje ljude, povezati znanost s poslovanjem i pretvoriti složene ideje u proizvode koji mijenjaju svakodnevni život.
Takvu filozofiju najbolje sažima i sama Mira Murati kada kaže:
Najbolji način da osiguramo bolju budućnost jest da čovjek što dulje ostane dio procesa donošenja odluka.
wired.com
Možda upravo ta rečenica najbolje objašnjava zašto je stekla toliko povjerenje u industriji koja mijenja svijet.
Dok su mnogi gradili osobni brend, ona je gradila tehnologiju kojoj ljudi vjeruju.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
