Cijene hrane zadržale su se u kolovozu na najvišoj razini u nešto više od dvije godine, potaknute znatno skupljim biljnim uljima i mesom, dok su mlijeko, mliječni proizvodi i žitarice pojeftinili, izvijestila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u kolovozu u prosjeku 130 bodova, kao i u srpnju (prema revidiranom podatku), zadržavši se tako na najvišoj razini od travnja 2023. godine. U odnosu na kolovoz prošle godine, indeks bilježi rast cijena hrane od 6,9 posto.
Najviše poskupjela biljna ulja i meso
Cijene biljnih ulja porasle su za 1,4 posto u odnosu na srpanj te dosegnule najvišu razinu od proljeća 2022. godine. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog smanjene opskrbe iz crnomorske regije i Europe, dok je cijena palminog ulja porasla nakon što je Indonezija najavila povećanje njegova udjela u biodizelu, potaknuta snažnom uvoznom potražnjom.
Meso je u kolovozu poskupjelo za 0,7 posto, dosegnuvši najviše cijene otkako FAO objavljuje podatke. Govedina je poskupjela zbog snažne potražnje u SAD-u i Kini, dok su cijene ovčetine porasle zbog preusmjeravanja isporuka iz Oceanije na unosna tržišta Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.
Pad cijena mliječnih proizvoda i žitarica
Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su za 1,3 posto u odnosu na srpanj, pod pritiskom slabe potražnje ključnih azijskih uvoznika za maslacem, sirom i punomasnim mlijekom u prahu.
Cijene žitarica pale su za 0,8 posto, zahvaljujući obilnoj ponudi pšenice i slabijoj potražnji, posebno u Aziji i Sjevernoj Africi. Uteg cijenama bila je i dobra žetva u Europskoj uniji i Rusiji. Ipak, cijene kukuruza nastavile su rasti treći mjesec zaredom zbog toplinskih valova u EU i pojačane potražnje u SAD-u. U odnosu na kolovoz 2024., žitarice su sada jeftinije za 4,1 posto.
Blagi rast cijena šećera
Cijene šećera porasle su za 0,3 posto, potaknute zabrinutošću zbog uroda šećerne trske u Brazilu i pojačanom potražnjom, posebno iz Kine. Rast cijena ublažen je dobrim izgledima za urod u Tajlandu i Indiji.
Rekordna proizvodnja žitarica
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji, FAO predviđa rekordnu svjetsku proizvodnju žitarica u 2025. godini – 2,961 milijardu tona, što je 3,5 posto više nego lani. Tome najviše doprinosi snažan urod kukuruza u Brazilu i SAD-u.
Proizvodnja krupnozrnatih žitarica, uključujući kukuruz, trebala bi porasti za 5,9 posto na 1,6 milijardi tona, dok se proizvodnja pšenice procjenjuje na 804,9 milijuna tona, 0,8 posto više nego lani, iako nešto slabije od ranijih očekivanja.
Rastu potrošnja i zalihe žitarica
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. porasti za 1,6 posto, na 2,92 milijarde tona, ponajprije zbog veće potražnje za kukuruzom i pšenicom u stočnoj hrani i akvakulturi.
Zalihe žitarica do kraja sezone, u srpnju 2026., dosegnut će rekordnih 898,7 milijuna tona. Svjetska trgovina žitaricama trebala bi porasti za 1,4 posto, na 493,4 milijuna tona, zahvaljujući obilnoj ponudi kukuruza i snažnoj potražnji za pšenicom u Kini, Pakistanu, Siriji i Turskoj.
