Prihodi od neizravnih poreza u BiH u prvih osam mjeseci porasli su za 473 milijuna KM. Povrati PDV-a nisu rasli, pa je praktički cijeli dodatni iznos završio u neto prihodima za raspodjelu.
Uprava za neizravno oporezivanje prikupila je 8,359 milijardi KM, šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Nakon 1,446 milijardi KM povrata PDV-a, korisnicima je za raspodjelu ostalo 6,913 milijardi KM.
To je 7,35 posto više nego lani.
Iza tih postotaka krije se važnija računica za javne financije.
Prihodi od neizravnih poreza rastu, povrati PDV-a ne
U prvih osam mjeseci 2025. prikupljeno je 7,886 milijardi KM, a nakon povrata za raspodjelu je ostalo oko 6,440 milijardi KM. Povrati PDV-a iznosili su približno 1,446 milijardi KM.
Ove godine bruto naplata povećana je za 473 milijuna KM, dok su povrati ostali na istoj razini. Zato je i neto prihod povećan za gotovo identičan iznos.
Upravo zato službeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje pokazuju važnu razliku između 8,359 milijardi KM bruto naplate i 6,913 milijardi KM koje su nakon povrata ostale za raspodjelu: za javne financije nije presudno samo koliko se prikupi, nego koliko nakon povrata stvarno ostane na Jedinstvenom računu.
Entitetima je završilo gotovo 14 posto više
Tu računica postaje još zanimljivija.
Za financiranje institucija BiH u prvih osam mjeseci raspoređena su 672 milijuna KM. Federaciji BiH pripalo je 3,832 milijarde, Republici Srpskoj 2,145 milijardi, a Brčko distriktu 215 milijuna KM.
Dio novca entiteta, međutim, odlazi na servisiranje vanjskog duga.
Nakon tih izdvajanja Federaciji BiH stvarno su doznačene 3,264 milijarde KM, 13,84 posto više nego godinu ranije. Republici Srpskoj doznačeno je 1,838 milijardi KM, odnosno 13,74 posto više.
Razlika nastaje zbog kombinacije većih neto prihoda i manjeg izdvajanja za vanjski dug.
Kod Federacije je ono smanjeno s 522 na 406 milijuna KM, a kod Republike Srpske s 266 na 200 milijuna.
Šest posto veća porezna naplata tako se na kraju pretvorila u gotovo 14 posto veći priljev entitetima.
Trend zasad ne pokazuje ni jasno slabljenje. U kolovozu je prikupljeno 1,114 milijardi KM, 78 milijuna više nego godinu ranije, što odgovara rastu od približno 7,5 posto.
Ali snažnija porezna naplata nije isto što i jednako snažan realni gospodarski rast.
Više poreza ne znači automatski više gospodarstva
PDV, trošarine i carine snažno ovise o potrošnji, uvozu i cijenama.
Ako građani i kompanije plaćaju više za istu količinu proizvoda, raste nominalna porezna osnovica. Ako raste vrijednost uvoza, također može rasti naplata PDV-a bez jednakog povećanja domaće proizvodnje.
Upravo zato rast neizravnih poreza treba promatrati i kroz strukturu gospodarstva snažno oslonjenu na potrošnju, a ne samo kroz stopu rasta naplate. Šest posto više poreznih prihoda nije isto što i šest posto više realne ekonomske aktivnosti.
Novi podaci govore nešto drugo: javne financije trenutačno iz postojeće porezne baze dobivaju znatno više novca.
Pravo pitanje počinje nakon naplate
Za državu, entitete i Brčko distrikt to je dobra fiskalna vijest.
Neto prihodi rastu brže od bruto naplate, povrati PDV-a nisu povećani, a niže izdvajanje za vanjski dug ostavlja entitetima još veći raspoloživi priljev.
Ali dodatnih 473 milijuna KM samo po sebi ne govori je li ekonomija postala produktivnija.
Govori da proračuni imaju više novca.
Sljedeći test zato nije koliko će BiH prikupiti do kraja godine, nego što će napraviti s dodatnim fiskalnim prostorom koji je već dobila.
Veći porezni prihodi pune proračune. Hoće li iz njih nastati i veća ekonomska vrijednost, ovisit će o tome gdje će dodatni novac završiti.
