Gotovo polovica potrošnje kućanstava u Europskoj uniji odlazi na samo tri stvari: hranu, stanovanje i prijevoz.
Prema najnovijim podacima Eurostata, te su kategorije u siječnju 2026. zajedno činile 46 posto potrošnje. Problem nastaje kada počnu poskupljivati upravo troškovi kućanstava koje je najteže smanjiti.
U Bosni i Hercegovini trenutno se događa upravo to. Stanovanje i režijski izdaci u srpnju su bili 10,8 posto skuplji nego godinu ranije, a prijevoz čak 13 posto.
Zato europskih 46 posto za BiH nije samo zanimljiva statistika.
Pokazuje koliko rast cijena može biti neugodan kada najbrže poskupljuje ono čega se teško možemo odreći.
Gotovo svaki drugi euro odlazi na tri stvari
Hrana i bezalkoholna pića čine više od 15 posto ukupne potrošnje kućanstava u EU-u. Stanovanje, voda i energija te prijevoz imaju udjele od približno 15 posto.
Zajedno – 46 posto.
Prema najnovijim podacima Eurostata, mijenja se i odnos među pojedinim troškovima. Između siječnja 2025. i siječnja 2026. najviše je porastao udio rekreacije, sporta i kulture, za 1,2 postotna boda. Restorani i smještaj dobili su 0,3 boda, a obrazovanje 0,1.
Udio prijevoza istodobno je pao 0,4 postotna boda, a informacija i komunikacija 0,3 boda.
Pad udjela prijevoza pritom ne znači nužno da je prijevoz pojeftinio. Pokazuje kako se mijenja odnos pojedinih kategorija unutar ukupne potrošnje.
A kada pogledamo BiH, upravo prijevoz ponovno postaje jedan od najvećih izvora cjenovnog pritiska.
U BiH dvije ključne stavke ponovno snažno poskupljuju
Za BiH nema dovoljno svježe ankete koja bi pokazala koliki dio današnjeg kućnog budžeta odlazi na iste tri kategorije. Ali najnoviji podaci o cijenama pokazuju što se događa s dva troška koja Eurostat svrstava među najveće.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH za srpanj 2026., potrošačke cijene bile su 3,6 posto više nego godinu ranije.
Iza tog prosjeka kriju se mnogo veće razlike.
Prijevoz je poskupio 13 posto, a stanovanje i režijski izdaci 10,8 posto. Zdravstvo je bilo skuplje 5,9 posto, restorani i hoteli 4,8 posto, a rekreacija i kultura 3,6 posto.
Hrana i bezalkoholna pića u srpnju su, s druge strane, bili 1,1 posto jeftiniji nego godinu ranije.
Ali usporedba s jednim mjesecom prethodne godine pokazuje samo mali dio slike.
Hrana je gotovo 57 posto skuplja nego 2015.
Kada aktualne cijene usporedimo s prosjekom iz 2015., pritisak na osnovne troškove kućanstava postaje puno vidljiviji.
Do srpnja 2026. cijene hrane i bezalkoholnih pića u BiH bile su približno 57 posto više nego 2015. Stanovanje, voda i energenti poskupjeli su oko 47 posto, a prijevoz oko 39 posto.
Ukupna razina potrošačkih cijena u istom je razdoblju porasla približno 36 posto.
Razlika je važna jer rast osnovnih troškova kućanstvo teško može izbjeći. Kupnju televizora ili novog komada odjeće moguće je odgoditi. Struju, stanovanje, hranu i odlazak na posao mnogo teže.
Zato ista inflacija nije ista za svakoga. Što veći dio prihoda odlazi na osnovne potrebe, manje prostora ostaje za prilagodbu.
BiH je na 44 posto prosjeka EU-a
Koliko je taj prostor u BiH ograničen pokazuje još jedan podatak.
Stvarna individualna potrošnja po stanovniku, pokazatelj koji bolje od samog BDP-a približava koliko dobara i usluga ljudi stvarno koriste, u BiH je 2025. bila na samo 44 posto prosjeka EU-a.
Riječ je o pokazatelju korigiranom za razlike u razinama cijena među zemljama, zbog čega omogućuje smisleniju usporedbu materijalnog blagostanja.
BiH je tako 56 posto ispod europskog prosjeka.
Još je zanimljiviji pogled unatrag.
BiH je 2015. bila na 42 posto prosjeka EU-a. Deset godina poslije nalazi se na 44 posto.
Desetljeće je donijelo pomak od samo dva indeksna boda.
To ne znači da životni standard u BiH tijekom deset godina nije rastao. Pokazatelj je relativan: dok napreduje BiH, napreduju i druge zemlje.
Ali upravo zato pokazuje koliko se sporo zatvara razlika prema europskom prosjeku.
Niže cijene nisu dovoljne
BiH pritom ima jednu prednost: razina cijena znatno je niža nego u velikom dijelu Europske unije.
Ali niže cijene same po sebi nisu dovoljne.
Ako je stvarna individualna potrošnja po stanovniku na 44 posto europskog prosjeka, pitanje nije samo koliko nešto košta, nego koliko nakon osnovnih troškova ostaje za sve ostalo.
Tu se posljedice vrlo brzo sele iz statistike u svakodnevne odluke.
Kada više novca odlazi na prijevoz ili stanovanje, novi namještaj može čekati. Izlazak se može preskočiti. Putovanje odgoditi. Odjeća kupovati rjeđe. Iznos koji završava u štednjiU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... može postati manji.
Zato kod troškova kućanstava prosječna stopa inflacije govori samo dio priče.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... može iznositi 3,6 posto, ali ako prijevoz istodobno poskupi 13 posto, a stanovanje gotovo 11 posto, treba pogledati koje cijene rastu i koliko ih je teško izbjeći.
Upravo tu BiH ima malo prostora. Stvarna individualna potrošnja daleko je ispod prosjeka EU-a, dok dva troška koja pripadaju među najveće ponovno snažno rastu.
Kućni budžet na kraju ne određuje samo ono što možemo kupiti. Još više ga određuje ono što moramo platiti.
