Od početka sukoba na Bliskom istoku 25 članica Europske unije uvelo je mjere za ublažavanje rasta cijena energije. Njihov fiskalni trošak u 2026. procjenjuje se na 17,9 milijardi eura. Prema bilješci Europske komisije u koju je imao uvid Reuters, više od dvije trećine pomoći otpada na široke, neciljane mjere povezane s cijenama.
Slična rasprava već se vodi i u BiH. U prvih osam mjeseci 2026. vrijednost uvoza nafte i naftnih derivata porasla je s 1,50 na 2,08 milijardi KM. RS, FBiH i Brčko na rast troškova odgovorili su različitim mjerama. Pitanje za EU i BiH zato je isto: koliki dio energetskog udara treba preuzeti javni novac i kome pomoć treba biti namijenjena?
Komisija kritizira široke subvencije
Aktualne mjere u članicama EU zajedno odgovaraju približno 0,1 posto BDP-a Unije. U proljetnoj ekonomskoj prognozi Europske komisije fiskalni trošak iznosio je 14,5 milijardi eura. Procjena je obuhvatila mjere donesene ili vjerodostojno najavljene do 4. svibnja.
Aktualna procjena od 17,9 milijardi viša je za 3,4 milijarde eura. Brojke ipak nisu potpuno usporedive jer obuhvaćaju različite trenutke i skupove mjera.
Komisija razlikuje ciljanu pomoć od širokih intervencija u cijene. Ciljana pomoć usmjerena je prema ranjivim kućanstvima i posebno pogođenim kompanijama. Kod širokih mjera pomoć dobivaju i kućanstva s višim prihodima. Obuhvaćene su i kompanije neovisno o stvarnoj izloženosti rastu troškova energije.
Takav pristup nije nov. Europska komisija procjenjuje da je neto fiskalni trošak energetskih mjera u EU tijekom 2022. i 2023. dosegnuo 2,1 posto BDP-a Unije. Aktualnih 0,1 posto znatno je manje. Komisija ponovno traži da pomoć bude privremena i usmjerena prema najizloženijima.
Isti izbor već postoji u BiH
Razlika između široke i usmjerene pomoći vidi se i u mjerama koje su tijekom 2026. korištene u BiH.
Republika Srpska uvela je povrat od 0,10 KM po litri benzina i dizela za kućanstva i kompanije. Financa.ba ranije je pratila provedbu te mjere. MMF njezin fiskalni trošak procjenjuje na oko 0,1 posto BDP-a Republike Srpske.
FBiH nije subvencionirala svaku litru goriva. Umjesto toga, ograničila je maksimalne trgovačke marže na 90 dana.
Brčko je pomoć za gorivo ograničilo na užu skupinu korisnika. Proračunom za 2026. predviđeno je 730.000 KM za nadoknadu dijela troškova goriva povezanih s ostvarenom biljnom proizvodnjom.
Na državnoj razini razmatrano je privremeno smanjenje trošarina na gorivo. Prijedlog je prošao Zastupnički dom, ali ne i Dom naroda, navodi MMF.
MMF za BiH daje preporuku vrlo sličnu Komisijinoj za članice EU. U slučaju novog rasta cijena energije preporučuje izbjegavanje širokih mjera. Među njima su smanjenje PDV-a ili trošarina, subvencije goriva i intervencije koje narušavaju cjenovne signale.
BiH ima manje prostora da račun prebaci na proračun
Pritisak se već vidi u vanjskoj trgovini. Prema izračunu Financa.ba iz podataka Agencije za statistiku BiH, uvoz nafte i naftnih derivata dosegnuo je 2,08 milijardi KM u prvih osam mjeseci. U istom razdoblju prethodne godine iznosio je 1,50 milijardi KM. Deficit u toj robnoj skupini porastao je za približno 572 milijuna KM.
Taj iznos nije trošak subvencija i nije usporediv sa 17,9 milijardi eura europskih fiskalnih mjera.
Razlika između EU i BiH prije svega je u raspoloživom fiskalnom prostoru. MMF za BiH u 2026. očekuje deficit opće države od 4 posto BDP-a. Ujedno upozorava na smanjivanje fiskalnih rezervi.
Ako energetski pritisak potraje, svaka nova široka intervencija imala bi svoju proračunsku cijenu. Za BiH će zato biti važno koliko usko može odrediti kome je pomoć doista potrebna.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
