U industriji koja desetljećima raste gotovo neprimjetno, ali je duboko povezana s urbanizacijom i infrastrukturom gradova, upravo je dogovoren jedan od najvećih europskih poslovnih poteza posljednjih godina.
Finski KONE postigao je dogovor o preuzimanju njemačkog TK Elevator u transakciji vrijednoj 29,4 milijarde eura. Riječ je o poslu koji ne mijenja samo vlasničku strukturu dviju kompanija, nego i ravnotežu snaga unutar globalne industrije dizala i urbane mobilnosti.
Spajanjem nastaje najveći svjetski proizvođač dizala, ispred američkog Otis Worldwide Corporation i švicarskog Schindler Group.
Dogovor uključuje kombinaciju gotovine i dionica, a tržište je posljednjih dana već spekuliralo o mogućem spajanju. Sada je jasno da Europa dobiva novog industrijskog diva — kompaniju koja će imati snažan utjecaj na tržište infrastrukture, pametnih zgrada i urbanog razvoja.
Više od industrije dizala
Na prvi pogled, industrija dizala možda ne djeluje kao sektor koji privlači veliku pažnju investitora. No iza te industrije krije se stabilan, dugoročan i izrazito profitabilan poslovni model.
Kako gradovi rastu vertikalno, raste i potreba za infrastrukturom koja omogućuje kretanje ljudi kroz nebodere, poslovne centre, bolnice, trgovačke centre i stambene komplekse. Upravo zato kompanije poput Konea i TK Elevatora posljednjih godina više ne prodaju samo dizala — nego kompletna rješenja urbane mobilnosti, održavanja i digitalnog upravljanja zgradama.
Kone procjenjuje da će spajanje generirati oko 700 milijuna eura godišnjih sinergija. To uključuje optimizaciju proizvodnje, zajednički razvoj tehnologije i jaču prisutnost na ključnim tržištima.
Glavni izvršni direktor Konea, Philippe Delorme, poručio je kako obje kompanije već više od stoljeća rastu paralelno s urbanizacijom svijeta.
“Više od jednog stoljeća i KONE i TKE uspješno razvijaju svoje poslovanje zajedno sa svijetom koji se ubrzano urbanizira. Ujedinjenjem stvaramo temelje za još inovativniju kompaniju, dobro pozicioniranu za dugoročni uspjeh”, izjavio je Delorme.
Kone je pritom objavio da dioničari koji drže nešto više od 40 posto svih izdanih dionica, odnosno oko 74,3 posto ukupnih glasačkih prava, već podržavaju transakciju.
Thyssenkrupp ponovno u fokusu tržišta
Objava posla snažno je odjeknula i na njemačkom tržištu kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr....
Dionice Thyssenkrupp porasle su čak 14 posto nakon vijesti o dogovoru. TK Elevator je, podsjetimo, postao samostalna kompanija nakon izdvajanja iz Thyssenkruppa 2020. godine.
Tada su privatni investicijski fondovi Advent International i Cinven kupili TK Elevator za približno 17 milijardi eura. Sam podatak da je vrijednost kompanije danas gotovo dvostruko viša pokazuje koliko je tržište infrastrukture i urbanih sustava postalo strateški važno za globalni kapital.
Izvršni direktor TK Elevatora, Uday Yadav, naglasio je da dvije kompanije dijele “duboko međusobno poštovanje”.
“Zajedno ćemo našim kupcima, zaposlenicima i gradovima koje opslužujemo donijeti najbolje iz obje kompanije. Najbolji dio naše priče tek dolazi”, rekao je Yadav.
Regulatori će pažljivo promatrati spajanje
Ipak, posao još nije zaključen.
Očekuje se da će predloženo spajanje privući veliku pažnju regulatora za tržišno natjecanje, posebno u Europi. Industrija dizala već sada je izrazito koncentrirana, a stvaranje najvećeg svjetskog igrača moglo bi otvoriti pitanja tržišne dominacije i utjecaja na cijene.
Švicarski Schindler već je ranije signalizirao da bi mogao osporavati transakciju pred regulatornim tijelima. Prema informacijama koje je Reuters objavio krajem prošlog mjeseca, kompanija je spremna izazvati eventualno odobrenje spajanja pred antimonopolskim institucijama.
To znači da bi proces regulatornog odobrenja mogao postati jednako važan kao i sama financijska konstrukcija posla.
Europa ponovno igra veliku industrijsku igru
Ova akvizicija dolazi u trenutku kada Europa pokušava vratiti industrijsku snagu kroz konsolidaciju velikih kompanija i stvaranje globalno konkurentnih igrača.
Posljednjih godina europske kompanije često su zaostajale za američkim i kineskim konkurentima po tržišnoj kapitalizaciji i brzini širenja. Upravo zato ovakvi megaposlovi postaju više od korporativnih transakcija — oni su signal nove industrijske strategije kontinenta.
Jer u svijetu u kojem gradovi postaju sve viši, gušći i tehnološki kompleksniji, kontrola infrastrukture više nije samo građevinsko pitanje. Postaje pitanje dugoročne ekonomske moći.
