Nakon višemjesečnog smirivanja, cijene goriva u Europskoj uniji ponovno rastu – i to tempom koji jasno signalizira povratak inflacijskih pritisaka iz energetskog sektora.
Prema podacima Eurostat, cijene goriva i maziva za osobni prijevoz u ožujku su bile više za 12,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time je prekinut trend pada koji je dominirao do veljače i otvoreno novo poglavlje – ono u kojem energija ponovno diktira inflaciju.
Dizel predvodi rast, tržište reagira bez iznimke
Struktura rasta otkriva ključnu dinamiku tržišta. Dizel je poskupio čak 19,8 posto na godišnjoj razini, dok je benzin rastao sporije – 9,4 posto.
Još važniji signal dolazi iz mjesečnih podataka: između veljače i ožujka cijene su rasle u svim državama članicama EU. Drugim riječima, riječ je o sinkroniziranom tržišnom pomaku, a ne o lokalnim anomalijama.
Najizraženiji rast zabilježen je u:
- Njemačkoj (+19,8%)
- Rumunjskoj (+19,6%)
- Nizozemskoj (+18,8%)
- Latviji (+18,5%)
- Austriji (+17,2%)
Kod dizela, ekstremi su još izraženiji Češka i Švedska bilježe rast od 27,6 posto, dok su baltičke i zapadnoeuropske zemlje također iznad 25 posto.
Regulacija kao kratkoročno rješenje – primjer Slovenije
Dok većina tržišta reagira slobodno, neke zemlje pokušavaju ublažiti šok regulatornim mjerama.
Slovenija je do ožujka imala regulirane cijene goriva na autocestama, no ukidanje te mjere dovelo je do naglog rasta cijena. Istovremeno, regulacija je zadržana na postajama izvan autocesta.
Rezultat: fragmentirano tržište i pojava tzv. “benzinskog turizma”.
Ograničenja potrošnje na pojedinim postajama dodatno ilustriraju pritisak:
- MOL: 30 litara za automobile, 200 litara za kamione
- INA: slična ograničenja
- Shell: privremeno ograničenje od 100 litara
To su mjere koje se uvode tek kada tržište počne pokazivati znakove disbalansa.
Hrvatska: cijene pod kontrolom države
Za razliku od većine EU tržišta, Hrvatska aktivno upravlja cijenama goriva.
Vlada je ograničila maksimalne maloprodajne cijene:
- dizel: 1,78 €/l
- benzin: 1,64 €/l
- plavi dizel: 1,29 €/l
Bez tih mjera, cijene bi bile značajno više:
- dizel: 1,99 €/l
- benzin: 1,74 €/l
To jasno pokazuje koliki je stvarni tržišni pritisak – i koliko država trenutno amortizira udar na potrošače.
BiH: rast cijena uz visoku osjetljivost kućanstava
Iako nije članica EU, Bosna i Hercegovina izravno osjeća iste trendove – ali s dodatnim rizikom.
Najnoviji podaci pokazuju:
- cijene goriva u 2026. ponovno su u uzlaznoj putanji, s rastom od približno 8–12% u odnosu na početak godine (ovisno o regiji i vrsti goriva)
- prosječne cijene dizela i benzina kreću se oko 2,60 – 2,90 KM po litri, uz izražene dnevne oscilacije
Za razliku od razvijenijih tržišta, ključni problem u BiH nije samo rast cijena – nego struktura potrošnje.
Kućanstva već izdvajaju 40–50% prihoda na osnovne troškove, uključujući hranu i energiju. U takvom okruženju, svaki rast cijena goriva ima disproporcionalan učinak:
- povećava troškove transporta
- podiže cijene hrane
- smanjuje raspoloživi dohodak
BiH tako ulazi u poznati obrazac: uvozna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... bez monetarnih alata za njezinu kontrolu.
Energija ponovno postaje inflacijski driver
Rast cijena goriva u EU i regiji nije izoliran fenomen. On se nadovezuje na širi geopolitički kontekst i poremećaje u opskrbi energijom.
Za ekonomiste, ključna implikacija je jasna: inflacija se vraća tamo gdje ju je najteže kontrolirati – u sektor energije.
To znači:
- veći pritisak na monetarnu politiku
- odgodu smanjenja kamatnih stopa
- povećan rizik dugotrajnije inflacije
Stari pokretač inflacije opet u igri
Tržište goriva ponovno potvrđuje svoju ulogu kao jedan od najbržih prijenosnika inflacije.
EU ulazi u fazu u kojoj cijene energije diktiraju širi ekonomski smjer, dok zemlje poput BiH osjećaju efekt još snažnije – bez mogućnosti aktivnog upravljanja monetarnim alatima.
U takvom okruženju, pitanje više nije hoće li cijene rasti – nego koliko dugo će taj trend trajati.
