Zaposlenici sve češće koriste umjetnu inteligenciju, ali mnoge kompanije još nemaju jasna pravila za korištenje AI-ja. Istodobno, sve manje radnika poseže za kodeksom ponašanja kada se suoči s etičkom dilemom.
Takav raskorak postaje ozbiljan problem. Tehnologija se brzo uvodi u svakodnevni rad, dok interne politike i smjernice ne prate isti tempo.
Kodeksi ponašanja sve se manje koriste
Kodeks ponašanja trebao bi zaposlenicima pomoći u donošenju odluka. Ipak, podaci LRN-a pokazuju da ga sve manje radnika koristi kao praktičan izvor informacija.
To posebno zabrinjava zbog rasta broja prijava nedoličnog ponašanja. Tijekom 2025. godine 55 posto zaposlenika doživjelo je ili svjedočilo neprimjerenom ponašanju na poslu. Godinu ranije taj je udio iznosio 41 posto.
Više incidenata doživjelo je 38 posto ispitanika. To pokazuje da se često ne radi o izoliranim slučajevima, nego o problemima koji se ponavljaju.
Zaposlenici se boje posljedica prijavljivanja
Samo 66 posto zaposlenika vjeruje da može prijaviti nedolično ponašanje bez straha od odmazde. Prošle godine to je smatralo 71 posto ispitanika.
Sama mogućnost prijave očito nije dovoljna. Zaposlenici žele znati što će se dogoditi nakon što prijave problem. Trebaju im jasne informacije o istrazi, zaštiti prijavitelja i mogućim sljedećim koracima.
Većina analiziranih kodeksa ponašanja takve informacije još ne sadrži. Zbog toga zaposlenici mogu odustati od prijave ili izgubiti povjerenje u cijeli postupak.
Pravila za korištenje AI-ja još nisu dovoljno jasna
Sličan problem pojavljuje se kod umjetne inteligencije. Zaposlenici već koriste različite AI alate, ali često ne znaju što je dopušteno.
Nedostaju jasne upute o zaštiti podataka, provjeri rezultata i odgovornosti za sadržaj koji stvara AI. Zaposlenici i vodstva kompanija također različito procjenjuju koliko su organizacije spremne za naprednije AI sustave.
Radnici su pritom oprezniji. Rjeđe vjeruju da će njihove kompanije u kratkom roku uspješno uključiti AI agente u svakodnevne radne procese.
Nisu potrebni novi kodeksi, nego praktične smjernice
Kompanije uglavnom ne moraju pisati potpuno nove kodekse ponašanja. Postojeća pravila mogu povezati s izazovima koje donosi umjetna inteligencija.
To uključuje odgovornost, pravednost, transparentnost, zaštitu povjerljivih podataka i zdrav razum. Zaposlenici moraju razumjeti kako se ta načela primjenjuju kada koriste AI alate.
Nije dovoljno samo dodati nekoliko stranica o novoj tehnologiji. Pravila trebaju biti lako dostupna, razumljiva i primjenjiva u stvarnim situacijama.
Etičke politike moraju se redovito mijenjati
Kompanije trebaju razvijati politike koje objašnjavaju kako AI može pomoći zaposlenicima bez narušavanja povjerenja. Takve politike ne bi trebale ostati nepromijenjene godinama.
Umjetna inteligencija brzo napreduje, a s njom se mijenjaju i rizici. Zato bi organizacije trebale redovito provjeravati svoje smjernice i prilagođavati ih novim načinima rada.
Zaposlenici već koriste umjetnu inteligenciju, bez obzira na to jesu li kompanije spremne. Upravo zato jasna pravila za korištenje AI-ja više nisu dodatak, nego osnovni dio odgovornog poslovanja.
Izvor: HR Dive; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
