InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u SAD-u u rujnu je porasla na 3,7 posto, iznad očekivanja ekonomista, ali dolar nije uspio zadržati dobitke ostvarene nakon objave podataka. Već 14. listopada počeo je slabjeti, a sljedećeg dana euro se tijekom trgovanja oporavio na približno 1,1223 dolara. Inflacijski podaci nisu se promijenili. Promijenila su se očekivanja ulagača o tome koliko će brzo američka središnja banka (Fed) ponovno povećati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Američku inflaciju podigao je benzin, ali pritisci postoje i izvan energetskog sektora
Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada (BLS), objavljenima 14. listopada, potrošačke cijene u rujnu su porasle 0,6 posto u odnosu na kolovoz. Godišnja inflacija ubrzala je s 3,4 na 3,7 posto, dok je temeljna inflacija, koja isključuje hranu i energiju, porasla s 2,4 na 2,6 posto.
Najveći doprinos mjesečnom rastu ukupne inflacije dao je benzin, koji je poskupio 9,1 posto. Prema BLS-u, to je povećanje objasnilo više od polovice mjesečnog rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI). Cijene energije ukupno su porasle 5,2 posto, a na godišnjoj razini bile su više za 20,4 posto.
Inflacijski pritisci ipak nisu ograničeni na energente. Troškovi stanovanja povećali su se 0,4 posto na mjesečnoj razini, a poskupjele su i pojedine usluge. Pritom je važna razlika: godišnja temeljna inflacija ubrzala je na 2,6 posto, ali je njezin mjesečni rast ostao na 0,3 posto, jednako kao u kolovozu.
Rujanski podaci zato ne daju jednoznačan odgovor na pitanje treba li Fed ponovno povećati kamate. Središnja banka pritom svoj inflacijski cilj od dva posto temelji na indeksu cijena osobne potrošnje (PCE), a ne na CPI-ju.
Dolar je dosegnuo 18-mjesečni maksimum, a zatim izgubio dio dobitaka
Objava inflacije iznad očekivanja 14. listopada potaknula je ulagače da povećaju procjene mogućeg podizanja američkih kamatnih stopa već na listopadskom sastanku Feda.
Prema Reutersovu izvješću od 14. listopada, dolarski indeks, koji prati vrijednost američke valute prema košarici šest drugih valuta, dosegnuo je tijekom trgovanja 102,94 boda, najvišu razinu od travnja 2025.
No do kasnog poslijepodneva u New Yorku indeks se spustio na približno 102,53 boda. Dolar je i dalje bio snažniji nego prethodnog dana, ali početni rast već je oslabio.
Ulagači su nakon inflacijskog izvješća povećali izglede za dodatno povećanje kamata, no takvu odluku nisu smatrali izvjesnom. Fed je prethodno već povećao kamatne stope, prvi put od 2023. godine, a tržište je sada procjenjivalo hoće li uslijediti novo povećanje ili pauza.
Preokret se nastavio 15. listopada. Prema Reutersu, dolarski indeks pao je na približno 101,99 bodova, dok je euro ojačao 0,6 posto, na oko 1,1223 dolara. Riječ je o kotacijama tijekom trgovanja, a ne o zaključnim dnevnim tečajevima.
Istodobno je porasla potražnja za američkim državnim obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., što je podiglo njihove cijene i smanjilo prinose. Prinos na desetogodišnje američke obveznice spustio se na približno 5,09 posto.
Pad prinosa oslabio je dio potpore koju je dolar prethodno dobivao od očekivanja viših američkih kamata. Za međunarodne ulagače važna je i razlika između prinosa na američku imovinu i usporedivih ulaganja u drugim valutama.
Na tržišna očekivanja utjecale su i izjave dužnosnika Feda. Reuters navodi da su Michelle Bowman i Mary Daly signalizirale kako središnja banka može pričekati jasniju sliku gospodarskih kretanja prije nove odluke. Time su ublažena očekivanja povećanja kamata već u listopadu.
Viša inflacija povećala je mogućnost strože monetarne politike, ali nije bila dovoljna da ulagači zaključe kako Fed mora reagirati odmah.
Zašto viša inflacija nije bila dovoljna za nastavak jačanja dolara?
Reakcija tržišta 14. i 15. listopada otkriva razliku između iznenađenja koje izazove novi gospodarski podatak i procjene njegovih posljedica za monetarnu politiku.
Inflacija od 3,7 posto bila je viša od očekivanih 3,6 posto. To je u početku poduprlo dolar jer su ulagači povećali očekivanja viših kamata. Međutim, već tijekom istog dana postalo je vidljivo da tržište ne očekuje automatski povećanje kamata na sljedećem sastanku.
Važno je i ono što je već bilo uključeno u tržišne cijene. Ulagači su i prije objave rujanske inflacije procjenjivali buduće poteze Feda. Novi podatak promijenio je te procjene, ali nije uklonio neizvjesnost oko vremena sljedećeg povećanja kamata.
Pad prinosa američkih obveznica dodatno je promijenio odnos između očekivanog povrata na dolarsku imovinu i potražnje za američkom valutom. Ipak, nije moguće pouzdano utvrditi koliki je dio slabljenja dolara izazvan promjenom kamatnih očekivanja, a koliki povećanom potražnjom za državnim obveznicama.
Zbog toga bi bilo pogrešno zaključiti da je dolar oslabio jer je inflacija u SAD-u postala manje ozbiljan problem. Inflacijski rizik nije nestao. Tržište je promijenilo procjenu koliko brzo Fed mora reagirati.
Sljedeći sastanak Feda zakazan je za 27. i 28. listopada. Do tada ostaje otvoreno pitanje hoće li novi gospodarski podaci potvrditi potrebu za dodatnim povećanjem kamata ili poduprijeti očekivanje da središnja banka može pričekati.
Za procjenu budućeg kretanja dolara zato je važnije pratiti kako se mijenjaju očekivanja o kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... nego iz jednog inflacijskog izvješća izvoditi zaključak o smjeru tečaja.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
