Preuzeli ste veći tim, novi budžet ili odgovornost za rezultate odjela, ali plaća i ugovor o radu ostali su isti. Prije nego što zatražite povišicu, provjerite jesu li se povećali samo zadaci ili su se promijenile i ovlasti koje imate na poslu.
Veća odgovornost ne donosi automatski pravo na višu plaću. No ako se posao koji stvarno obavljate razlikuje od ugovorenog, vrijedi provjeriti što predviđaju ugovor, pravilnik o radu i kolektivni ugovor, ako se primjenjuje.
Radite li više ili zapravo radite drugi posao?
Zaposlenik koji povremeno preuzme dodatni zadatak nije u istoj situaciji kao onaj koji počne voditi novi tim, odobravati troškove ili odgovarati za rezultate poslovne jedinice.
Zamislimo voditelja prodaje koji je dosad odgovarao za vlastite klijente i rezultate manjeg tima. Nakon reorganizacije preuzima još jedan tim, sudjeluje u odlukama o zapošljavanju i dobiva odgovornost za zajednički prodajni cilj. Njegova titula i plaća ostaju iste.
U takvoj situaciji broj dodatnih zadataka nije najvažniji podatak. Treba utvrditi jesu li se promijenile ovlasti, složenost posla i odgovornost za rezultate.
Prvi korak je usporediti ugovor o radu i opis radnog mjesta s poslovima koje zaposlenik sada obavlja. Korisno je provjeriti i sistematizaciju radnih mjesta jer se u njoj mogu nalaziti poslovi i uvjeti drugih pozicija.
Ako su nove odgovornosti već obuhvaćene postojećim radnim mjestom, argument za promjenu ugovora može biti slabiji. Ako pripadaju drugoj poziciji, zaposlenik ima konkretniju osnovu za razgovor o usklađivanju uvjeta rada.
Kako dokazati da se odgovornost promijenila?
Tvrdnja da sada radite više može otvoriti razgovor s poslodavcem. Za ozbiljne pregovore korisnije je pokazati što se točno promijenilo.
Sastavite pregled prethodnih i novih odgovornosti. Navedite datum promjene, tko je dodijelio nove poslove i koje su ovlasti preuzete.
Ako ste dobili veći tim, zabilježite koliko zaposlenika sada vodite i odlučujete li o raspodjeli posla ili ocjenjivanju učinka.
Kod budžeta je važno razlikovati praćenje troškova od ovlasti njihova odobravanja. Zaposlenik koji prati realizaciju budžeta nema nužno istu odgovornost kao onaj koji odlučuje kako će se novac potrošiti.
Sačuvajte pisane odluke i poruke kojima su vam dodijeljeni novi poslovi. Koristite samo dokumentaciju kojoj imate pravo pristupiti i poštujte pravila o zaštiti poslovnih podataka.
Ako su odgovornosti dodijeljene usmeno, nakon razgovora možete poslati kratku poruku nadređenom:
„Radi potvrde dogovora, od 1. listopada preuzimam koordinaciju oba prodajna tima i odgovornost za njihov zajednički rezultat. Molim potvrdu jesam li ispravno razumio nove obveze.”
Takva poruka može pomoći dokumentirati kada je promjena nastupila i kako ju je zaposlenik razumio. Sama po sebi ne dokazuje da je poslodavac prihvatio sve navedene uvjete.
Kada privremena zamjena preraste u trajnu odgovornost?
Poslodavac može zatražiti da zaposlenik privremeno preuzme poslove odsutnog kolege ili nadređenog. No ako zamjena potraje, zaposlenik bi trebao zatražiti objašnjenje koliko će trajati i pod kojim uvjetima obavlja nove poslove.
Važno je razlikovati uobičajenu zamjenu kolege od zakonom uređenog privremenog rasporeda na drugo radno mjesto.
Prema članku 108. Zakona o radu FBiH, poslodavac u propisanim hitnim slučajevima može jednostrano rasporediti radnika na drugo radno mjesto najdulje 60 dana tijekom kalendarske godine. Plaća se tada obračunava prema radnom mjestu za koje je sklopljen ugovor.
U Republici Srpskoj također postoji zakonski uređen privremeni raspored. Kada su ispunjeni uvjeti za njegovu primjenu, radnik ima pravo na povoljniju plaću između postojećeg i novog radnog mjesta.
U Brčko distriktu poslodavac u propisanim hitnim slučajevima može privremeno rasporediti radnika na drugo radno mjesto najdulje 60 dana tijekom kalendarske godine. Radnik pritom ima pravo na plaću novog radnog mjesta, ali zadržava postojeću ako je povoljnija. Zakon zasebno uređuje privremeni premještaj uz pisanu suglasnost radnika.
Ograničenje od 60 dana ne odnosi se automatski na svako privremeno preuzimanje dodatnih zadataka. Zaposlenik zato prvo treba utvrditi je li formalno raspoređen na drugo radno mjesto ili samo obavlja dodatne poslove unutar postojećeg.
Kada zatražiti novu plaću ili izmjenu ugovora?
Razgovor je najbolje pokrenuti čim postane jasno da nove odgovornosti nisu kratkotrajne.
Prvo pitanje za poslodavca trebalo bi biti smatra li nove poslove trajnim dijelom radnog mjesta. Ako je odgovor potvrdan, zaposlenik može zatražiti ažuriranje opisa poslova i razgovor o plaći koja odgovara novim odgovornostima.
Zahtjev može biti jednostavan:
„Od početka listopada, uz dosadašnje poslove, odgovaram za rad dodatnog tima i ostvarenje zajedničkog prodajnog cilja. Molim da razjasnimo je li riječ o trajnoj promjeni mojih odgovornosti te treba li tome prilagoditi opis radnog mjesta i uvjete plaće.”
Ako poslodavac odbije povećanje, korisno je zatražiti objašnjenje kriterija prema kojima se plaća određuje. Zaposlenik može predložiti i datum ponovnog razgovora, uz jasno utvrđene odgovornosti koje će se do tada vrednovati.
Na financa.ba već smo pisali o tome kako se pripremiti za pregovore o povišici. Kod promjene odgovornosti dodatno je važno utvrditi odgovara li stvarni posao onome što je ugovoreno.
Što ako poslodavac ponudi izmjenu ugovora?
U FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu postupci formalne izmjene ugovora nisu jednaki.
U FBiH članak 107. Zakona o radu uređuje otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora. Radnik mora dobiti rok za očitovanje koji ne može biti kraći od osam dana.
U Republici Srpskoj članci 170. i 171. Zakona o radu uređuju ponudu aneksa ugovora. Poslodavac mora pisano navesti razloge ponude, rok za odgovor i pravne posljedice odbijanja. Rok za očitovanje ne može biti kraći od osam radnih dana.
Ako se radnik u RS-u ne očituje u ostavljenom roku, smatra se da je odbio ponuđeni aneks.
U Brčko distriktu članak 123. Zakona o radu uređuje otkaz s ponudom ugovora pod izmijenjenim uvjetima. Radnik mora dobiti najmanje osam dana za očitovanje, a prihvaćanjem ponude ne gubi pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene.
Prije odgovora treba provjeriti mijenjaju li se samo naziv radnog mjesta i opis poslova ili i plaća, mjesto rada te druge ugovorene obveze. Odbijanje ponude može imati radnopravne posljedice, pa je važno razumjeti što se potpisuje i u kojem roku.
Može li zaposlenik tražiti razliku plaće za raniji rad?
Zaposlenik koji je mjesecima obavljao složenije poslove može smatrati da mu pripada razlika plaće. Međutim, sama činjenica da je preuzeo veću odgovornost ne dokazuje pravo na određeni iznos.
Potrebno je utvrditi postoji li pravna osnova u ugovoru, kolektivnom ugovoru, pravilniku ili drugom primjenjivom aktu.
Primjerice, kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti FBiH sadržava odredbu o mogućnosti povećanja koeficijenta za rad većeg opsega i složenosti, u skladu s internim aktom poslodavca.
Riječ je o sektorskom primjeru koji se odnosi na određene poslodavce, a ne o općem pravu svih zaposlenika u FBiH. Prije pozivanja na takvu odredbu potrebno je provjeriti važenje i primjenjivost kolektivnog ugovora.
U objavljenoj sudskoj odluci o razlici plaće razmatrani su priroda, složenost i odgovornost poslova, a zaposlenici nisu dokazali osnovu svojih zahtjeva.
Usporedba s plaćom drugog voditelja zato može biti korisna u pregovorima, ali sama po sebi ne dokazuje pravo na isti iznos.
Kada pregovori postaju pitanje zaštite prava?
Ako zaposlenik traži veću plaću zbog novih odgovornosti, riječ je o pregovorima. Ako smatra da mu poslodavac uskraćuje pravo koje već proizlazi iz ugovora ili propisa, treba voditi računa o zakonskim rokovima.
Radni odnosi u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu uređeni su zasebnim zakonima. Na zaposlenike institucija BiH obuhvaćene posebnim propisom primjenjuje se Zakon o radu u institucijama BiH.
Prema Zakonu o radu FBiH, radnik može u roku od 30 dana od primitka odluke ili saznanja za povredu zatražiti zaštitu prava kod poslodavca.
Ako poslodavac u roku od 30 dana ne udovolji zahtjevu, zakon predviđa daljnji rok od 90 dana za sudsku zaštitu. Za novčana potraživanja prethodni zahtjev poslodavcu nije obvezan, a potraživanja iz radnog odnosa u pravilu zastarijevaju za tri godine.
U Republici Srpskoj Zakon o radu predviđa da radnik može podnijeti pisani zahtjev poslodavcu u roku od 30 dana od saznanja za povredu, najkasnije tri mjeseca od njezina nastanka.
Poslodavac je dužan odlučiti u roku od 30 dana. Prema članku 200., ako ne odluči u tom roku, smatra se da je zahtjev prihvaćen. Ta se odredba odnosi na zahtjev za ostvarivanje prava i ne znači da šutnja poslodavca automatski odobrava traženu povišicu.
U RS-u je predviđena i mogućnost mirnog rješavanja radnog spora te sudska zaštita u roku od šest mjeseci, uz pravila koja ovise o vrsti postupka. Prethodno obraćanje poslodavcu nije opći uvjet za podnošenje tužbe.
Koji rokovi vrijede u Brčko distriktu?
U Brčko distriktu radnik može zatražiti zaštitu prava kod poslodavca u roku od 30 dana od primitka odluke ili saznanja za povredu. Poslodavac mora odlučiti u roku od 30 dana, a ako ne odluči, zakon propisuje da se zahtjev smatra prihvaćenim.
Za sudsku zaštitu u Brčko distriktu predviđen je rok od 12 mjeseci od saznanja za povredu, najkasnije tri godine od njezina nastanka, uz posebna pravila o mirnom rješavanju spora. Prethodno obraćanje poslodavcu nije uvjet za podnošenje tužbe. Novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za tri godine.
Navedeni rokovi ne odnose se na običan zahtjev za povišicu. Ako zaposlenik smatra da mu je pravo već povrijeđeno, važno je na vrijeme provjeriti postupak zaštite i rokove koji se primjenjuju na njegov slučaj.
Ako poslodavac odbija razjasniti trajno proširene odgovornosti, zaposlenik može zatražiti savjet sindikata, pravnog stručnjaka ili nadležnog inspektorata rada. Samoinicijativno odbijanje radnih naloga bez provjere prava i obveza može dodatno zakomplicirati položaj zaposlenika.
Ako su nove odgovornosti postale trajne, zatražite da poslodavac pisano razjasni koje poslove i ovlasti sada imate te kako se oni vrednuju. Takav odgovor pokazat će postoji li prostor za pregovore o plaći ili je potrebno provjeriti jesu li vaša prava već povrijeđena.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
