Italija je danas započela dvodnevni referendum o ustavnoj reformi pravosuđa — projektu koji premijerka Giorgia Meloni naziva temeljem „pravednijeg i učinkovitijeg“ sustava, dok ga oporba vidi kao prijetnju demokraciji. Ishod će pokazati ne samo sudbinu reforme, već i političku snagu desnice pred izbore 2027.
🇮🇹 Reforma koja dijeli naciju
Iako su oba doma parlamenta već odobrila reformu, zbog ustavnih promjena ona mora biti potvrđena na referendumu. Meloni tvrdi da će razdvajanje karijera sudaca i tužitelja, osnivanje zasebnih upravnih tijela i novog stegovnog suda učiniti sustav odgovornijim i manje podložnim političkim frakcijama.
No oporba upozorava da bi upravo ta promjena mogla otvoriti vrata političkoj kontroli nad pravosuđem. Sindikati i ljevičarske stranke već su pokrenuli kampanju „protiv“, a referendum se pretvorio u svojevrsni test popularnosti premijerke.
Meloni u podcastu: borba za mlade glasove
U pokušaju da pridobije mlađe birače, Meloni se pojavila u popularnom podcastu „Pulp“, koji vode reper Fedez i trener Marra. U ležernom tonu, zamijenivši odijelo šljokičastim džemperom, pozvala je građane da podrže reformu, naglašavajući da „glas protiv neće promijeniti vlast, već zadržati neučinkovito pravosuđe“.
Referendum nema minimalni prag izlaznosti — pobjeđuje opcija s najviše glasova. Upravo zato Meloni nastoji potaknuti što veću izlaznost, svjesna da bi niska mobilizacija mogla ići u prilog protivnicima.
Retorika koja izaziva nelagodu
Premijerka je u Milanu izjavila da bi odbijanje reforme značilo „više imigranata, silovatelja i dilera droge na ulicama“ — tvrdnja bez dokaza koja je dodatno polarizirala javnost. Kritičari upozoravaju da takva retorika podsjeća na autoritarne obrasce, dok njezin tim tvrdi da se radi o legitimnoj političkoj borbi.
Podijeljena ljevica
Zanimljivo je da dio ljevice podržava reformu. Profesor ustavnog prava Alessandro Sterpa tvrdi da su veze između sudaca i tužitelja previše bliske te da sustav funkcionira kao „mali parlament“. Iako nije pristaša Meloni, smatra da reforma ne povećava političku kontrolu, već rješava strukturne slabosti.
Povijesni kontekst i političke ambicije
Ovo je prvi put da krajnja desnica mijenja talijanski ustav, napisan nakon pada fašizma. Meloni, koja je političku karijeru započela kao obožavateljica Mussolinija, suočava se s dubokim nepovjerenjem dijela javnosti. Ako pobijedi, očekuje se da će dodatno ojačati ovlasti vlastitog ureda.
Politolog Roberto D’Alimonte smatra da bi Meloni preživjela eventualni poraz, ali bi njezina toliko hvaljena stabilnost bila uzdrmana. „Neće podnijeti ostavku, ali bit će politički oslabljena, u to nema sumnje“, zaključuje.
Rezultati se očekuju do ponedjeljka navečer, a Italija — kao i ostatak Europe — s nestrpljenjem prati hoće li desnica uspjeti promijeniti pravila igre.
