Eskalacija sukoba na Bliskom istoku gurnula je globalni energetski sustav u “noćnu moru” bez presedana. Uzrokujući šokove u opskrbi koji su već zasjenili naftni embargo iz 1973. godine.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne žile kucavice kroz koju prolazi petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG), izravna je posljedica zračnih napada koje su SAD i Izrael pokrenuli na Iran 28. veljače. Odmazda koja je uslijedila rezultirala je sustavnim uništavanjem energetske infrastrukture regije – od plinskih polja do rafinerija i terminala – za čiji će popravak, prema procjenama industrije, trebati godine.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) situaciju je već okarakterizirala kao najgori energetski poremećaj u povijesti. S tržišta je “izbrisano” oko 400 milijuna barela nafte, što odgovara četverodnevnoj svjetskoj potrošnji. Iako je IEA intervenirala puštanjem rekordnih količina iz strateških rezervi, analitičari upozoravaju da su te mjere nedovoljne za gašenje požara ovakvih razmjera.
Cijene probijaju povijesne plafone
Reakcija tržišta bila je trenutna i brutalna. Globalne referentne cijene nafte skočile su za više od 50 posto, premašivši 110 dolara po barelu. Situacija je još dramatičnija za azijska gospodarstva ovisna o bliskoistočnoj sirovoj nafti, gdje cijene dosežu rekordnih 164 dolara.
U Europi, cijene mlaznog goriva dosegle su 220 dolara po barelu, što će se neizbježno preliti na cijene avio-karata. Dok prirodni plin bilježi vrtoglavi rast nakon oštećenja ključnih instalacija u Perzijskom zaljevu.
“Nećete uspjeti ovo zaobići. Cijene će porasti do razine koja će prisiliti ljude da prestanu trošiti”, izjavio je Dan Pickering, glavni investicijski direktor tvrtke Pickering Energy Partners. Njegove riječi potvrđuje i Nataša Kaneva, analitičarka JP Morgana. Ističući da se tržište suočava s akutnom nestašicom proizvoda koji fizički nisu dostupni.
Države uvode drastične mjere štednje
Vlade diljem svijeta prisiljene su na radikalne poteze. Šri Lanka je uvela racioniranje goriva, Kina je zabranila izvoz rafiniranih proizvoda, dok je Velika Britanija smanjila ograničenja brzine radi uštede. IEA je u petak izdala preporuke za smanjenje potražnje, uključujući rad od kuće i izbjegavanje zračnog prometa.
Posljedice sukoba prelijevaju se i na tržište prirodnog plina. Izvršni direktor QatarEnergyja, Saad al-Kaabi, potvrdio je da će napadi izbiti oko 12,8 milijuna tona LNG-a godišnje. Podsjećamo, ovo čini tri posto svjetske opskrbe, u razdoblju od tri do pet godina.
Prijetnja globalnom opskrbom hranom
Osim energetske, svijetu prijeti i prehrambena kriza. Hormuški tjesnac ključan je za prolaz trećine globalne trgovine gnojivima. Cijene uree već su porasle za 40 posto, a tvornice gnojiva u Indiji i Maleziji obustavljaju proizvodnju zbog nedostatka sirovina.
Maximo Torero, glavni ekonomist FAO-a, upozorava da će, potraje li sukob još samo nekoliko tjedana, globalna opskrba hranom biti ozbiljno ugrožena. Ovo će dovesti do manje ponude osnovnih žitarica, stočne hrane i mesa.
Politički pritisak raste i u Washingtonu, gdje američki predsjednik Donald Trump, suočen s rastućom inflacijom i cijenama benzina od četiri dolara po galonu, oštro kritizira NATO saveznike zbog izostanka podrške u sukobu s Iranom.
Aditya Saraswat iz konzultantske tvrtke Rystad Energy zaključuje: “Razmjer ugroze goriva, kemikalija, LNG-a i gnojiva čini ovaj trenutak kvalitativno drugačijim i opasnijim od bilo koje prethodne krize u Perzijskom zaljevu.”
