Svjetski turizam trebao bi u 2026. dosegnuti rekordnih 1,57 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka, uz godišnji rast od dva posto. Europa bi trebala ostvariti rast od pet posto, dok se putovanja između različitih svjetskih regija smanjuju. Skuplji zračni prijevoz i sigurnosna zabrinutost sve više utječu na izbor odredišta.
Prognoze su predstavljene 3. studenoga u Londonu, u sklopu WTM Global Travel Reporta 2026. Izvješće je pripremio Tourism Economics, dio Oxford Economicsa, na temelju podataka za više od 185 zemalja.
Dok se očekuje rast međunarodnih dolazaka od dva posto, ukupna turistička potrošnja trebala bi porasti devet posto. Dio te razlike može proizlaziti iz viših cijena turističkih usluga, što mijenja način na koji treba tumačiti rast prihoda u sektoru.
Europa raste brže od globalnog turističkog tržišta
Međunarodna putovanja unutar iste svjetske regije trebala bi ove godine porasti tri posto, dok se između različitih regija očekuje pad od tri posto. Prema podacima iz WTM-ova izvješća, rast troškova prijevoza i sigurnosni rizici osobito pogađaju udaljenija putovanja.
Europa je među regijama koje imaju koristi od takve promjene. Međunarodni dolasci trebali bi porasti pet posto, dok se za Afriku i Oceaniju predviđa rast od po osam posto. Bliski istok nalazi se na suprotnoj strani turističkog tržišta, s prognoziranim padom dolazaka od 40 posto.
Poremećaji na Bliskom istoku utječu i na međunarodnu zračnu povezanost. Ograničenja prometa preko važnih tranzitnih čvorišta u Perzijskom zaljevu otežavaju dio putovanja između Europe, Azije i drugih udaljenih tržišta.
Turistička potrošnja raste brže od broja dolazaka
Ukupna potrošnja domaćih i međunarodnih posjetitelja na destinacijama trebala bi tijekom 2026. dosegnuti 7,8 bilijuna dolara, odnosno približno 6,97 bilijuna eura. To je devet posto više nego prethodne godine. Istodobno bi ukupan broj turističkih noćenja u svijetu trebao dosegnuti 23,9 milijardi.
Međunarodna turistička potrošnja, promatrana zasebno, trebala bi porasti šest posto, na približno 1,8 bilijuna dolara, prema podacima objavljenima nakon predstavljanja WTM-ova izvješća.
Prognoze potrošnje iskazane su nominalno, bez prilagodbe inflaciji. Zato dio povećanja može proizlaziti iz viših cijena smještaja, prijevoza i drugih usluga, a ne nužno iz većeg broja kupljenih turističkih usluga.
Za hotelske kompanije i organizatore putovanja to je važna razlika. Rast prihoda može biti posljedica viših cijena čak i kada broj gostiju raste sporije, dok profitabilnost ovisi i o troškovima rada, energije te ostalih usluga.
Putnici traže povoljnije opcije, ali žele platiti za odabrana iskustva
WTM-ovo istraživanje potrošača pokazuje da 75 posto ispitanika godišnje putovanje radi odmora smatra važnim prioritetom, unatoč rastu životnih troškova.
Cijena pritom sve više utječe na izbor destinacije. Prema nalazima istraživanja koje prenosi Daily FT, približno svaki šesti ispitanik odabrao je posljednju međunarodnu destinaciju prvenstveno zbog odnosa cijene i vrijednosti. Godinu ranije takav je razlog navodio približno svaki jedanaesti.
Istodobno, 56 posto ispitanika zainteresirano je za kombiniranje povoljnijih opcija putovanja sa skupljim iskustvima. Takav pristup omogućuje uštedu na pojedinim stavkama odmora, uz veću potrošnju na sadržaje kojima putnici pridaju posebnu vrijednost.
Još 22 posto ispitanika planira putovati u drukčijem dijelu godine nego prije. Izbjegavanje najskupljih termina može smanjiti troškove putovanja, dok hotelima i drugim pružateljima usluga otvara mogućnost bolje popunjenosti izvan glavne sezone.
Za hotelske kompanije takve navike mogu biti poticaj za drukčije oblikovanje ponude. Povoljniji osnovni smještaj može privući goste osjetljive na cijenu, dok se dodatni prihod ostvaruje prodajom sadržaja koje su spremni posebno platiti. Isplativost takvog pristupa ovisi o strukturi troškova i potražnji za dodatnim uslugama.
Turistička potrošnja u Europi trebala bi dosegnuti 1,83 bilijuna eura
Potrošnja domaćih i međunarodnih posjetitelja na turističkim putovanjima radi odmora u Europi trebala bi ove godine dosegnuti 2,05 bilijuna dolara, odnosno približno 1,83 bilijuna eura.
Prema WTM-ovim projekcijama koje prenosi Euronews, međunarodna turistička potrošnja u Europi trebala bi porasti 11 posto, a domaća osam posto. Obje stope iskazane su nominalno.
Inozemni posjetitelji ostvaruju približno trećinu ukupne europske potrošnje na turističkim putovanjima radi odmora. Njihov je udio veći nego u Sjevernoj Americi i Aziji, pa promjene međunarodne potražnje imaju relativno veću težinu u europskoj turističkoj potrošnji.
Ostvareni rezultati također pokazuju rast, iako umjereniji od prognoza međunarodnih dolazaka. Prema Eurostatovoj objavi od 1. rujna 2026., u prvom polugodištu u turističkim smještajnim objektima Europske unije evidentirana je 1,321 milijarda noćenja, 1,7 posto više nego godinu ranije.
Noćenja stranih gostiju porasla su 2,5 posto, a domaćih 0,9 posto. Ti se rezultati ne mogu izravno uspoređivati s WTM-ovom prognozom rasta međunarodnih dolazaka od pet posto. Eurostat mjeri noćenja u smještajnim objektima EU-a, dok WTM procjenjuje dolaske u cijeloj Europi tijekom godine.
BiH bilježi više gostiju iz Hrvatske i Srbije, ali snažan pad dolazaka iz Kine i Saudijske Arabije
Dok se za Europu u 2026. očekuje rast međunarodnih dolazaka od pet posto, Bosna i Hercegovina u prvih osam mjeseci bilježi smanjenje broja stranih turista.
Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH za razdoblje od siječnja do kolovoza 2026., ostvareno je 1.350.135 turističkih dolazaka, 0,6 posto više nego godinu ranije. Ukupan broj noćenja povećan je 2,4 posto, na 2.890.787.
Rast ukupnog turističkog prometa ponajprije je povezan s domaćim gostima. Njihovi dolasci porasli su 6,1 posto, a noćenja 6,8 posto, na 859.011. Istodobno je broj dolazaka stranih turista smanjen 1,5 posto, na 959.623.
Strani gosti ipak su ostvarili 2.031.776 noćenja, odnosno 0,7 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine. BiH je tako zabilježila manje dolazaka stranih turista, ali nešto više njihovih noćenja.
Financa.ba ranije je pisala o usporavanju turizma u BiH zbog slabijeg dolaska stranih gostiju. Kumulativni podaci za prvih osam mjeseci potvrđuju da se domaći i strani turistički promet nastavljaju kretati različitim tempom.
Koja turistička tržišta u BiH rastu, a koja gube goste?
Još veće razlike vidljive su među pojedinim emitivnim tržištima. Prema izvornoj tablici BHAS-a, koja uspoređuje dolaske u 2025. i 2026., broj gostiju iz Hrvatske porastao je sa 120.485 na 128.894, odnosno sedam posto.
Iz Srbije je evidentirano 110.825 dolazaka, 9,9 posto više nego godinu ranije, dok je broj gostiju iz Njemačke povećan 12,1 posto, na 45.679.
Na drugim tržištima kretanja su znatno slabija. Dolasci iz Kine smanjeni su sa 63.363 na 40.670, odnosno 35,8 posto. Iz Saudijske Arabije zabilježeno je 38.105 dolazaka, 35,6 posto manje nego godinu ranije. Broj dolazaka iz Turske smanjen je 14 posto, na 128.537.
Ukupan pad stranih dolazaka od 1,5 posto zato prikriva velike razlike među tržištima. Hrvatska, Srbija i Njemačka ostvaruju rast, dok BiH istodobno bilježi snažan pad broja gostiju iz Kine i Saudijske Arabije.
Regionalna tržišta imaju velik udio i u turističkim noćenjima. Gosti iz Hrvatske ostvarili su 14,7 posto svih noćenja stranih turista, iz Srbije 11,8 posto, a iz Slovenije 5,6 posto. Zajedno čine 32,1 posto stranih noćenja.
Pritom se dolasci i noćenja ne kreću uvijek u istom smjeru. Primjer je Slovenija, iz koje je broj dolazaka smanjen 2,3 posto, dok su noćenja slovenskih gostiju porasla 4,1 posto.
Za turističke kompanije u BiH te su razlike važne pri planiranju prodaje i promocije. Rast dolazaka s pojedinih europskih tržišta može opravdati snažniju prisutnost na tim tržištima, dok pad iz drugih zemalja zahtijeva provjeru razloga slabije potražnje.
Iako se dio rezultata BiH podudara s WTM-ovim nalazom o većem interesu za bliža odredišta, iz dostupnih podataka nije moguće potvrditi da su globalni poremećaji uzrok promjena na domaćem tržištu. Za takav zaključak potrebni su dodatni podaci o cijenama, prometnoj povezanosti i ponašanju turista.
Oporavak udaljenih putovanja očekuje se 2027.
Tourism Economics za 2027. predviđa ubrzanje globalnog rasta međunarodnih dolazaka na osam posto, uz oporavak putovanja između različitih svjetskih regija od 11 posto.
Za Europu se očekuje još jedna godina rasta od pet posto. Na Bliskom istoku dolasci bi mogli porasti 43 posto ako se smire poremećaji koji trenutačno ograničavaju putovanja. Čak i uz takav oporavak, broj dolazaka ostao bi ispod razine iz 2025.
Dugoročne projekcije WTM-a predviđaju 2,2 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu do 2032. Europa bi u odnosu na 2026. trebala dobiti dodatnih 226 milijuna godišnjih dolazaka, što je najveći apsolutni porast među svjetskim regijama.
Prosječni godišnji rast europskih dolazaka procjenjuje se na približno četiri posto, dok se za Aziju očekuje sedam posto. Bliski istok mogao bi ostvariti još višu stopu rasta, ali s ovogodišnje znatno smanjene osnovice.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
