Rat na Bliskom istoku prerasta iz regionalnog sukoba u globalni ekonomski šok s dalekosežnim posljedicama. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, aktualna kriza već sada mijenja očekivanja za svjetsko gospodarstvo, povećavajući inflacijske pritiske i smanjujući izglede za rast.
Izvršna direktorica MMF-a, Kristalina Georgieva, upozorila je da je riječ o jednom od najvećih poremećaja u globalnoj opskrbi energijom u modernoj povijesti. Posebno zabrinjava blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske nafte i plina.
„Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom u novijoj povijesti. Čak i u scenariju brzog smirivanja sukoba, bit ćemo prisiljeni sniziti projekcije rasta i povećati očekivanja inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre...“, izjavila je Georgieva.
Energija kao ključni kanal šoka
Energetski sektor pokazao se kao glavni prijenosni mehanizam krize. Procjenjuje se da je globalna opskrba naftom smanjena za čak 13 posto, što se prelijeva na cijene goriva, logistiku i šire industrijske lance.
Utjecaj nije ograničen samo na naftu i plin. Poremećaji se osjećaju i u opskrbi helijem te gnojivima, što dodatno povećava rizike za industriju i poljoprivredu. Oštećenja infrastrukture dodatno produbljuju problem – Međunarodna agencija za energiju navodi da su deseci energetskih postrojenja pretrpjeli štetu, od kojih je značajan dio ozbiljno oštećen.
Čak i zemlje izvoznice energije nisu imune. Katar, primjerice, suočava se s dugotrajnim oporavkom proizvodnih kapaciteta, što dodatno destabilizira globalnu ponudu.
Inflacija i rast: nepovoljan scenarij
Prije izbijanja sukoba, MMF je očekivao blagi oporavak globalne ekonomije, s rastom od oko 3,3% u 2026. i 3,2% u 2027. godini. Međutim, novi geopolitički uvjeti značajno mijenjaju tu sliku.
„Svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti“, naglasila je Georgieva, ističući kako se geopolitički rizici nadovezuju na već postojeće izazove poput klimatskih promjena, tehnoloških transformacija i demografskih trendova.
Ovakav spoj faktora stvara kompleksno okruženje u kojem monetarne i fiskalne politike imaju ograničen manevarski prostor.
Najranjiviji pod najvećim pritiskom
Kriza posebno teško pogađa zemlje koje ovise o uvozu energije. Riječ je uglavnom o ekonomijama s ograničenim fiskalnim kapacitetima, koje nemaju prostora za ublažavanje udara na stanovništvo.
„Najviše će stradati siromašne i ranjive zemlje bez vlastitih energetskih resursa“, upozorava Georgieva, dodajući da takva situacija povećava rizik društvenih nemira.
Istodobno, čak 85% članica MMF-a spada u kategoriju uvoznika energije, što znači da je većina svijeta izravno izložena ovom šoku.
Fond razmatra proširenje kreditnih linija kako bi pomogao najugroženijim državama, no ističe kako široke energetske subvencije nisu održivo rješenje jer mogu dodatno potaknuti inflaciju.
Rizik prelijevanja na prehrambeni sektor
Iako trenutačno ne postoji globalna prehrambena kriza, rizici rastu. Poremećaji u opskrbi gnojivima mogli bi smanjiti poljoprivrednu proizvodnju i dovesti do rasta cijena hrane.
Iz humanitarne organizacije Svjetski program za hranu već upozoravaju da bi milijuni ljudi mogli biti izloženi akutnoj gladi ako se sukob nastavi. Time bi se energetska kriza transformirala u širu humanitarnu i ekonomsku prijetnju.
Pogled unaprijed: svijet trajne neizvjesnosti
Predstojeći proljetni sastanci MMF-a i Svjetske banke u Washington bit će u znaku ovog sukoba, a nove projekcije dodatno će razjasniti razmjere štete. Globalna ekonomija ulazi u fazu povećane volatilnosti, gdje se šokovi ne mogu izbjeći, već samo ublažiti.
Kako zaključuje Georgieva: „Čak i ako se oporavimo od ovog šoka, moramo ostati spremni na sljedeći.“
