Dok se svijet bori s posljedicama ekonomske nestabilnosti i rasta cijena, jedan resurs postao je tiha meta sofisticiranog i opasnog oblika kriminala. Bakar, metal ključan za modernu civilizaciju, našao se na udaru globalnih kriminalnih mreža. Zbog rekordno visokih cijena, krađa bakrenih kablova prerasla je iz oportunističkog prijestupništva u visoko organiziranu industriju. Sada već prijeti ključnoj infrastrukturi – od opskrbe električnom energijom i internetskih veza do željezničkog prometa i zelene tranzicije. Ovo više nije priča o sitnim lopovima; ovo je priča o “bakrenoj mafiji” koja ostvaruje profit od milijardi dolara, ostavljajući iza sebe nemjerljivu društvenu i ekonomsku štetu.
Zašto je bakar postao meta?
Bakar je tihi heroj 21. stoljeća. Neophodan je za sve, od električnih instalacija u našim domovima do podatkovnih centara koji pokreću umjetnu inteligenciju i složenih sustava unutar vjetroelektrana i solarnih elektrana. Analitičari predviđaju da će potražnja za ovim metalom eksponencijalno rasti u nadolazećim desetljećima. Potaknuta je globalnom zelenom tranzicijom i digitalizacijom. Prošle godine cijena bakra porasla je za više od 40%, dosegnuvši gotovo rekordne razine. Ovo ga je pretvorilo u izuzetno unosnu robu na crnom tržištu. Kriminalne skupine brzo su prepoznale priliku, shvativši da je rizik, u usporedbi s trgovinom drogom, relativno nizak, a profit ogroman. Infrastrukturni objekti često su na osami i slabo zaštićeni, što ih čini lakim plijenom.
Globalna mreža: od sitnih lopova do narko kartela
Transformacija krađe bakra je zapanjujuća. Policijska operacija “Visoki napon” u Čileu nedavno je razotkrila kriminalnu operaciju koja je u pet godina prodala ukradeni bakar u vrijednosti od gotovo milijardu dolara, a krajnji kupci bili su u Kini. To pokazuje da se ne radi o izoliranim incidentima, već o složenom lancu opskrbe crnog tržišta. U Brazilu su vlasti povezale krađu bakra s moćnim narko kartelima.
Oni koriste svoje postojeće logističke mreže i nasilne metode za kontrolu ovog “novog” tržišta. Kriminalci postaju sve specijaliziraniji. “Ovo više nije posao za par momaka koji režu kablove,” izjavio je Santiago Bravo, član čileanske policijske jedinice za borbu protiv krađe bakra. “To su cijele grupe s hijerarhijskom strukturom, definiranim ulogama i tehničkim profilima.” Od Kanade, gdje je telekomunikacijska kompanija Bell zabilježila porast krađa od 700 % od 2022. godine, do Španjolske i Francuske, gdje su na meti čak i brze željezničke pruge, problem je postao istinski globalan.
Ekonomska cijena viša od vrijednosti metala
Iako je vrijednost ukradenog metala ogromna, stvarna šteta za društvo i gospodarstvo daleko je veća. U Velikoj Britaniji, samo 111 incidenata krađe na željezničkoj mreži uzrokovalo je više od 128.000 minuta kašnjenja vlakova i trošak od 6,8 milijuna funti. U Čileu je zabilježeno rekordnih 1.426 incidenata krađe u jednoj godini, što je dovelo do prekida opskrbe električnom energijom za 260.000 korisnika. Prekidi interneta, padovi mobilnih mreža i obustava rada ključnih industrijskih postrojenja izravna su posljedica ovih aktivnosti. Kako je rekao jedan visoki policijski dužnosnik iz Rio de Janeira: “Šteta nanesena društvu mnogo je veća od ekonomske vrijednosti samog kabela. To utječe na kritičnu infrastrukturu države.”
Borba protiv “Bakrene Mafije”: Inovacije i strategije
Suočene s ovom rastućom prijetnjom, države i kompanije počinju uzvraćati udarac. Pristupi su raznoliki i zahtijevaju suradnju na više razina. U Engleskoj i Walesu, zakon iz 2013. godine zabranio je trgovcima otpadom plaćanje gotovinom za metal, što je smanjilo mogućnost brze i anonimne prodaje. Brazil je uveo znatno strože kazne, dok pojedine energetske tvrtke, poput Equatorial Energia, primjenjuju nanotehnologiju. U kablove se ubacuju kemijski markeri koji omogućuju identifikaciju ukradenog materijala čak i nakon što je pretopljen. Jačanje sigurnosti na ključnim lokacijama, zamjena bakrenih vodova optičkim vlaknima tamo gdje je to moguće te osnivanje specijaliziranih policijskih timova predstavljaju ključne korake. Međutim, dok god je potražnja za bakrom ovako visoka, bitka će se nastaviti. To je borba koju moderno društvo ne smije izgubiti.
Izvor: Financial Times / prijevod i prilagodba Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
