Od 2. kolovoza u Europskoj uniji na snagu su stupila nova pravila za uporabu umjetne inteligencije (AI).
Riječ je o dodatnim mjerama koje prate Zakon o umjetnoj inteligenciji, a odnose se prvenstveno na pružatelje naprednih AI sustava.
Ukupno 26 tehnoloških kompanija dobrovoljno je pristalo na europski kodeks o AI-u, dokument koji je Europska komisija predstavila tijekom srpnja. Kodeks donosi smjernice o transparentnosti, sigurnosti i vlasničkim pravima, s naglaskom na najnaprednije oblike umjetne inteligencije, kao što su generativni AI modeli.
Sigurnost, transparentnost i regulatorni nadzor
Tvrtke koje prihvate kodeks dobit će mogućnost poslovanja u povoljnijem i sigurnijem pravnom okviru. S druge strane, one koje ne potpišu izlažu se strožem regulatornom nadzoru europskih tijela.
Kodeks se primjenjuje na umjetnu inteligenciju opće namjene, odnosno tehnologije koje se mogu koristiti u različitim kontekstima. Cilj mu je olakšati primjenu zakonskih obveza koje proizlaze iz novog europskog zakonodavstva o AI-u.
Među potpisnicima se nalaze tehnološki divovi poput Amazona, Googlea, Microsofta i IBM-a, kao i brojni manji europski razvojni timovi. Svoj potpis stavile su i tvrtke poput OpenAI, francuskog Mistral AI-ja te njemačkog start-upa Aleph Alpha.
Zanimljivo je da Meta nije među potpisnicima, uz obrazloženje da bi nova pravila mogla usporiti inovacije u AI sektoru. Slične brige izrazio je i Google, koji je, unatoč potpisu, naveo kako zakon i kodeks potencijalno mogu ograničiti europski razvoj umjetne inteligencije.
Tvrtka xAI, koju je osnovao Elon Musk, odlučila je potpisati samo dio kodeksa koji se odnosi na sigurnost. Time se obvezala na zaseban način dokazati usklađenost s pravilima o transparentnosti i vlasničkim pravima.
Postupno uključivanje i stroge kazne
Za one pružatelje koji još nemaju razvijen AI model opće namjene, kodeks ostaje otvoren za naknadno potpisivanje. Cilj Europske komisije je omogućiti postupno uključivanje svih ključnih aktera iz AI industrije.
Od početka kolovoza, sve države članice EU-a morale su imenovati nadležna tijela koja će nadzirati provođenje ovih pravila. No, neke zemlje, uključujući Hrvatsku, još uvijek nisu dovršile taj proces.
Kazne za kršenje zakona mogu doseći do 15 milijuna eura ili tri posto godišnjeg prometa tvrtke – ovisno o tome što je iznosom veće.
Ovaj kodeks predstavlja pokušaj stvaranja ravnoteže između tehnološkog napretka i zaštite građana. Kako pišu Financije, EU ovim putem želi potaknuti odgovoran razvoj umjetne inteligencije, ali bez gušenja inovacija.
Dok Europa nastoji postaviti standarde u području umjetne inteligencije, globalni igrači morat će odlučiti kako uskladiti svoje poslovanje s novim pravilima.
