Većina lidera velik dio vremena posvećuje strategiji, poslovnim planovima i praćenju ključnih pokazatelja uspješnosti. Iako su ti elementi važni, često se zanemaruje ono što dugoročno ima najveći utjecaj na organizaciju – svakodnevno ponašanje lidera.
Način na koji lider komunicira, donosi odluke i odnosi se prema ljudima oblikuje organizacijsku kulturu mnogo snažnije od bilo koje strategije ili pravilnika.
Upravo na to upozorava i poznata misao Warrena BuffettaWarren Buffett rođen je u Omahi 1930. Još u ranoj dobi raz...:
„Mnogo toga što postajete u životu ovisi o tome kome se divite i koga oponašate.“
Za lidere ta poruka ima posebno značenje. Ljudi ne usvajaju samo ono što im govorimo – mnogo češće usvajaju ono što svakodnevno vide.
Ljudi uče promatrajući svoje lidere
Psiholog Albert Bandura još je sedamdesetih godina razvio teoriju socijalnog učenja, prema kojoj ljudi velik dio ponašanja usvajaju promatranjem drugih, osobito onih koje doživljavaju kao autoritete.
U organizacijama to znači da zaposlenici ne slijede prvenstveno vrijednosti zapisane u dokumentima, nego ponašanja svojih nadređenih.
Ako organizacija govori o otvorenoj komunikaciji, ali se svako neslaganje kažnjava ili ignorira, zaposlenici će vrlo brzo zaključiti što se doista očekuje.
Ako se govori o povjerenju, a istodobno se svaka odluka detaljno kontrolira, poruka je jednako jasna.
Drugim riječima, ponašanje lidera postaje stvarni standard organizacijske kulture.
Pogrešni uzori stvaraju pogrešne obrasce
Mnogi lideri nesvjesno preuzimaju stil vođenja osoba kojima se dive zbog njihovih poslovnih rezultata.
No uspješni financijski rezultati ne znače nužno i kvalitetno vodstvo.
Pojedini poznati poslovni lideri ostvarili su izniman uspjeh zahvaljujući izrazito zahtjevnom, kompetitivnom i kontrolirajućem načinu upravljanja. Iako takav pristup može donijeti kratkoročne rezultate, dugoročno često ostavlja posljedice na organizacijsku kulturu.
One se najčešće očituju kroz:
- narušeno međusobno povjerenje
- povećanu fluktuaciju zaposlenika
- smanjenu psihološku sigurnost
- slabiju suradnju među timovima.
Organizacijska kultura rijetko se promijeni odjednom. Mnogo češće nastaje postupnim oponašanjem ponašanja koje lider svakodnevno pokazuje.
Najbolji lideri pažljivo biraju svoje uzore
Uspješni lideri ne ulažu vrijeme samo u razvoj poslovnih strategija. Jednaku pozornost posvećuju osobnom razvoju i promišljeno biraju od koga će učiti.
Takve lidere često karakteriziraju zajedničke osobine:
- ostaju smireni i pribrani u kriznim situacijama
- otvoreno i iskreno komuniciraju, čak i kada su okolnosti zahtjevne
- razvijaju ljude umjesto da ih iscrpljuju
- preuzimaju odgovornost za vlastite pogreške
- stvaraju okruženje u kojem zaposlenici mogu otvoreno iznositi mišljenja.
Rezultat nije samo kvalitetnija organizacijska klima. Takvi timovi obično ostvaruju veću angažiranost, bolju suradnju i dugoročno uspješnije poslovne rezultate.
Dva pitanja koja vrijedi postaviti svakom lideru
Svatko tko vodi ljude može napraviti jednostavnu, ali korisnu samoprocjenu.
Vrijedi se zapitati:
- Kojim se liderima najviše divim?
- Koja njihova ponašanja nesvjesno preuzimam u svakodnevnom radu?
Odgovori na ta pitanja često otkrivaju mnogo više o stvarnom stilu vođenja nego bilo koji program razvoja lidera.
Posebno je važno obratiti pozornost na vlastite reakcije u situacijama koje zaposlenici najpažljivije promatraju – kada se dogodi pogreška, kada stignu loše vijesti, kada postoji sukob mišljenja ili kada treba donijeti tešku odluku.
Upravo tada lider svojim ponašanjem šalje najsnažniju poruku cijeloj organizaciji.
Organizacijska kultura gradi se primjerom
Promjena kulture ne počinje novim pravilnicima, dodatnim sastancima ili motivacijskim sloganima.
Počinje svakodnevnim ponašanjem ljudi koji vode organizaciju.
Način na koji lider reagira pod pritiskom, komunicira s drugima i donosi odluke postupno postaje obrazac koji zaposlenici prihvaćaju kao poželjan način ponašanja.
Zato vrijedi pažljivo birati vlastite uzore. Jer način na koji vodimo druge nije samo odraz onoga što znamo, nego i onoga što smo tijekom godina naučili promatrajući ljude kojima smo se divili.
Na kraju, svaki lider trebao bi imati na umu jednu jednostavnu činjenicu: netko u organizaciji već danas promatra i nesvjesno oponaša upravo njega.
Izvor: INC.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
