Nuklearna energija u EU ponovno je u središtu rasprava o sigurnosti opskrbe i konkurentnosti gospodarstva. Mnoge europske zemlje snažno ovise o uvozu električne energije. To stvara ranjiv sustav za građane i poslovni sektor.
Cijene električne energije u Europi znaju biti i tri do četiri puta više nego u Kini ili SAD-u. Upravo zato dio država razmatra povratak nuklearnoj energiji.
Nuklearna energija u EU kao odgovor na visoke cijene struje
Dugo su se zelena energija i nuklearna energija promatrale kao suprotstavljeni koncepti. Danas se situacija mijenja. Nuklearna energija dobiva status prijelaznog i održivog izvora u borbi protiv klimatskih promjena.
Protivnici i dalje upozoravaju na problem radioaktivnog otpada. Njegovo zbrinjavanje zahtijeva dugoročna rješenja i visoke sigurnosne standarde.
Odnos Europske unije prema nuklearnoj energiji zato ostaje složen i politički osjetljiv.
Rast proizvodnje i nove podjele unutar EU
U 2024. godini proizvodnja električne energije iz nuklearnih izvora porasla je 4,8 posto. Najveći rast zabilježila je Francuska, čak 12,5 posto. Ipak, u većini zemalja bilježi se pad.
Njemačka je potpuno zatvorila nuklearne elektrane. Španjolska razmatra sličan potez, iako je 2023. pet elektrana pokrivalo 20 posto potreba za strujom.
U prijedlogu proračuna za razdoblje 2028.–2034. Europska komisija navela je nuklearnu energiju kao prihvatljivu za financiranje iz fondova. Ostaje otvoreno pitanje hoće li prijedlog dobiti političku potporu.
Italija i Belgija vraćaju nuklearnu energiju u fokus
Italija je 1987. i 2011. na referendumima odbacila nuklearnu energiju. Ipak, vlada je sada pripremila nacrt zakona kojim bi otvorila prostor za njezinu ponovnu uporabu.
Belgija pokušava odgoditi zatvaranje reaktora. No, vodeći proizvođač energije Engie protivi se toj ideji. Tvrtka želi ulagati u vjetar, Sunce, baterije i plinske elektrane.
Nizozemska planira gradnju dvije nove nuklearne elektrane i produljenje rada reaktora Borssele.
Deklaraciju o jačanju nuklearne energije 2024. potpisale su Hrvatska, Belgija, Italija, Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Poljska i Švedska.
Nuklearna energija u EU i mali modularni reaktori
Zemlje poput Estonije, Rumunjske, Švedske i Poljske proučavaju opciju malih modularnih reaktora. Razlog su visoki troškovi i duga gradnja klasičnih elektrana.
Mali modularni reaktori proizvode trećinu do petinu energije velikih postrojenja. No mogu se industrijski proizvesti i instalirati na različitim lokacijama, uključujući udaljena područja.
Hrvatska razvija plan civilnog nuklearnog programa do 2040. godine. Cilj je povećati udio nuklearne energije s 16 na 30 posto. Fokus bi bio upravo na modularnim reaktorima.
Slovenija razmatra drugi blok nuklearne elektrane u Krškom. Hrvatska bi mogla sudjelovati u projektu, iako službeni pregovori još nisu započeli.
Dvije Europe i neizvjesna budućnost
Unutar EU formirale su se dvije skupine. Jednu predvodi Francuska i zagovara jačanje nuklearne energije. Drugu čine Njemačka, Austrija i Portugal, koje ostaju čvrsto antinuklearne.
Britanska stručnjakinja Zion Lights smatra da u sljedećem desetljeću neće doći do velikog vala novih elektrana. Rast proizvodnje vidi u produljenju rada postojećih pogona.
Na dulji rok, tvrdi, presudno će biti može li Europa ponovno učinkovito graditi i financirati velike projekte. Kako pišu Financije, nuklearna energija već sada osigurava znatne količine niskougljične električne energije i ponovno se nameće kao strateška opcija.
Kakva je budućnost nuklearne energije u EU?
Nuklearna energija u EU ostaje tema snažnih podjela, ali i rastućih očekivanja. Visoke cijene električne energije i sigurnost opskrbe potiču nove rasprave.
Hoće li prevladati ekonomska logika ili politička uvjerenja, pokazat će sljedeće desetljeće. Jedno je sigurno – nuklearna energija više nije marginalna tema europske energetske politike.
