Generativna umjetna inteligencija postala je dio svakodnevice mladih u Europskoj uniji. Tijekom 2025. godine 63,8% osoba od 16 do 24 godine koristilo je AI alate.
U ukupnoj populaciji taj udio iznosi 32,7%, što pokazuje jasnu generacijsku razliku. Mladi brže prihvaćaju nove tehnologije i lakše ih uklapaju u svakodnevne aktivnosti.
Mladi najčešće koriste AI u privatne svrhe. Takvu primjenu navodi 44,2% mladih, dok u općoj populaciji taj udio iznosi 25,1%.
Alati umjetne inteligencije služe za komunikaciju, pisanje, istraživanje i stvaranje sadržaja. Digitalna pismenost mladih time dodatno raste.
Razlika je posebno vidljiva u obrazovanju. 39,3% mladih koristi umjetnu inteligenciju tijekom školovanja. Kod starijih osoba taj udio iznosi tek 9,4%.
AI studenti koriste za pripremu seminara, analizu podataka i organizaciju učenja. Tehnologija postaje podrška, a ne zamjena za znanje.
Manje razlike u profesionalnoj upotrebi
Kod poslovne primjene razlike su znatno manje. 15,8% mladih koristi AI na radnom mjestu, dok je prosjek u populaciji 15,1%.
Objašnjenje je jednostavno. Dio mladih još nije aktivan na tržištu rada.
Najveći udio mladih korisnika bilježi Grčka (83,5%), zatim Estonija (82,8%) i Češka (78,5%). Najmanje mladih koristi AI u Rumunjskoj (44,1%), Italiji (47,2%) i Poljskoj (49,3%).
Objavljeni su i podaci za Zapadni Balkan, prenosi Biznis BiH. U Bosni i Hercegovini AI koristi 65,4% mladih, u Srbiji 47%, a u Sjevernoj Makedoniji 45,4%.
Podaci jasno pokazuju da generativna umjetna inteligencija oblikuje svakodnevni život mladih. Oni je koriste za učenje, zabavu i produktivnost.
Digitalna transformacija više nije budućnost. Ona se već događa, a mladi su njezini glavni nositelji.
