Francuska i Njemačka približile su se dogovoru koji bi proizvođačima automobila omogućio ispunjavanje blažih emisijskih ciljeva nakon 2035. godine, bez obveze kompenzacije preostalih emisija. Zauzvrat bi se postrožili uvjeti prema kojima automobili mogu ostvarivati pogodnosti namijenjene europskoj proizvodnji. Kompromis još treba potvrditi njemačka strana.
Pariz i Berlin pokušavaju usuglasiti stajališta o dvama povezanim zakonodavnim prijedlozima: reviziji emisijskih pravila i kriterijima europskog podrijetla vozila, navodi Reuters.
Njemačka želi ukinuti kompenzaciju preostalih emisija
Europska komisija u prosincu 2025. predložila je da se cilj smanjenja prosječnih emisija CO₂ novih automobila od 2035. ublaži sa 100 na 90 posto u odnosu na referentnu razinu iz 2021. Prema Komisijinu zakonodavnom prijedlogu, proizvođači bi preostalih deset posto morali kompenzirati propisanim mehanizmima povezanima s niskougljičnim čelikom i održivim obnovljivim gorivima.
Francusko-njemački nacrt zadržava cilj od 90 posto, ali predviđa uklanjanje obveze kompenzacije. Time bi proizvođači dobili više prostora za nastavak prodaje dijela novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uz uvjet ispunjavanja prosječnog emisijskog cilja za nova vozila.
O Komisijinu ranijem prijedlogu financa.ba već je pisala u članku „Mali električni automobili ključni za novu strategiju Europske komisije”. Novi kompromis ide dalje od tada predviđenog ublažavanja pravila.
U Berlinu, međutim, nema potpune suglasnosti. Njemački ministar okoliša Carsten Schneider i ministar financija Lars Klingbeil, obojica iz SPD-a, predložili su smanjenje emisija za 95 posto uz kompenzaciju preostalih pet posto korištenjem zelenog i recikliranog čelika proizvedenog u Europi. Njihov je prijedlog stroži od modela koji kancelar Friedrich Merz pokušava usuglasiti s Francuskom.
Pregovori obuhvaćaju i ranije emisijske obveze. Prema Reutersu, nacrt predviđa mogućnost zajedničkog obračuna emisija za 2030. i 2031. godinu, čime bi proizvođači dobili dodatnu fleksibilnost pri ispunjavanju ciljeva.
Predloženo je i proširenje takozvanih super-bodova. Komisija ih je namijenila malim, pristupačnim električnim automobilima proizvedenima u EU-u, dok bi francusko-njemački kompromis obuhvatio električne automobile neovisno o veličini. Takav obračun mogao bi koristiti i proizvođačima većih, skupljih električnih modela.
Europske pogodnosti ovisit će i o podrijetlu dijelova
Francuska u pregovorima nastoji ograničiti industrijske pogodnosti prvenstveno na vozila proizvedena unutar EU-a. Njemačka zagovara širu definiciju europskog automobila koja bi uključila i određene trgovinske partnere izvan Unije.
Privremeni nacrt otvara mogućnost uključivanja država koje su 1. siječnja 2020. bile dio jedinstvenog tržišta EU-a. Time bi europske pogodnosti, pod određenim uvjetima, mogle postati dostupne i automobilima proizvedenima u Velikoj Britaniji i Norveškoj.
Za Britaniju bi vrijedili dodatni zahtjevi povezani s reciprocitetom i usklađivanjem trgovinskih zaštitnih mjera EU-a prema kineskim automobilima. London zasad nije potvrdio prihvaćanje takvih uvjeta.
Nacrt predviđa i kriterije za podrijetlo automobilskih komponenti. Za razdoblje 2028.–2029. razmatraju se zahtjevi povezani s europskim sklapanjem vozila, baterijama, električnim pogonom i elektroničkim sustavima, prema privremenom nacrtu sporazuma.
Među predloženim kriterijima nalaze se zahtjevi da najmanje polovica komponenti električnog pogona i ključnih elektroničkih sustava bude proizvedena u EU-u. Predviđeni su i posebni uvjeti za baterije, koji bi se postupno pooštravali nakon 2030. godine. Riječ je o odredbama privremenog nacrta, a ne o usvojenim pravilima.
Za proizvođače koji automobile sklapaju u Europi, ali baterije i elektroničke sustave nabavljaju izvan dopuštenog proizvodnog područja, takvi bi kriteriji mogli značiti promjenu dobavljača ili ulaganja u europsku proizvodnju. Istodobno bi im ublažavanje emisijskih ciljeva omogućilo dulje zadržavanje dijela modela s motorima s unutarnjim izgaranjem.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
