Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku kojom je ukinut pravni temelj za široke globalne carine koje je prošle godine uvela administracija bivšeg predsjednika Donald Trump. Odluka se odnosi i na dodatne carine od 30 posto na robu iz Bosne i Hercegovine.
Trump je te mjere nazvao „recipročnim carinama“, a na snagu su stupile 1. kolovoza prošle godine te su obuhvatile širok spektar proizvoda iz BiH.
Sud: Uvođenje carina je ovlast Kongresa
Iz Vrhovnog suda poručili su da prema Ustavu SAD-a pravo uvođenja carina pripada Kongresu, a ne izvršnoj vlasti, zbog čega je srušen pravni temelj za tzv. Trumpove carine.
Sud je ocijenio da je Trump prekoračio svoje ovlasti kada je sveobuhvatne carine uveo pozivajući se na zakon predviđen za nacionalne izvanredne situacije.
Sukladno presudi, nadležnim ministarstvima i agencijama naloženo je da odmah obustave naplatu dodatnih carina. Iz U.S. Customs and Border Protection priopćili su u ponedjeljak, 23. veljače, da će u ponoć prestati s naplatom carina uvedenih prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima, koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitima.
Ipak, obustava naplate poklapa se s Trumpovom najavom nove globalne carine od 15 posto, kojom želi nadomjestiti ukinute mjere.
Robna razmjena BiH i SAD-a
Prema podacima Vanjskotrgovinske komora Bosne i Hercegovine, BiH je prošle godine u SAD izvezla robu u vrijednosti od oko 215 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 87 milijuna KM.
Najveći dio izvoza odnosio se na:
- oružje i streljivo – 92 milijuna KM
- željezo i čelik – oko 30 milijuna KM
Ukupan izvoz u SAD u 2025. godini manji je za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je izvoz oružja i streljiva smanjen za oko 23 milijuna KM.
Iz Komore ističu da su carine od 30 posto za pojedine bh. izvoznike značile gubitak konkurentnosti, pad narudžbi i snažan pritisak na profitne marže.
„Iako izvoz BiH u SAD ne čini dominantan dio ukupne vanjskotrgovinske razmjene, za kompanije koje posluju na zahtjevnom američkom tržištu takve su mjere predstavljale ozbiljan udarac“, navode iz Komore.
Posebno su pogođeni proizvođači komponenti i specijaliziranih metalnih proizvoda, jer je povećanje cijena od 30 posto u pojedinim slučajevima značilo potpunu nekonkurentnost.
Ključni problem – nepredvidivost
Iz Komore naglašavaju da problem nije samo visina carina, nego njihova nepredvidivost, s obzirom na to da se ugovori i logistički lanci planiraju godinama unaprijed.
Smanjenje ili ukidanje carina otvara prostor za stabilnije poslovanje, ali ne uklanja rizik od novih trgovinskih mjera.
Ukidanje carina moglo bi omogućiti domaćoj namjenskoj industriji očuvanje suradnje s američkim partnerima i osiguravanje dugoročnih ugovora, pišu Nezavisne.
Ipak, optimizam umanjuje najava ponovnog uvođenja carina zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit. Ostaje otvoreno pitanje hoće li nove carine biti niže te hoće li pojedine zemlje, uključujući BiH, biti izuzete.
