NLB je u ožujku 2022. preuzeo slovensku Sberbank banku za 5,1 milijun eura. Četiri godine poslije bivši vlasnik tvrdi da je banka u sanaciji ozbiljno podcijenjena i od pet institucija Europske unije traži 173,4 milijuna eura odštete.
Europsko sanacijsko tijelo dolazi do suprotnog zaključka: vlasnik bi u redovnom stečaju prošao još lošije i zato nema pravo na dodatnu naknadu.
Između te dvije tvrdnje nalazi se pitanje koje je veće od same kupoprodajne cijene. Koliko vrijedi banka koju morate prodati u nekoliko dana dok joj klijenti povlače depozite, likvidnost pada, a regulator pokušava spriječiti nekontrolirani slom?
Bivši vlasnik Sberbanka traži 173,4 milijuna eura
Austrijska MeSoFa Vermögensverwaltungs, nekadašnji Sberbank Europe, 20. srpnja podnijela je novu tužbu Općem sudu EU protiv Europskog parlamenta, Vijeća EU, Europske komisije, Europske središnje banke i Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB).
Traži 173,4 milijuna eura za materijalnu štetu, najmanje 450.000 eura za nematerijalnu štetu te kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... nakon donošenja presude do isplate.
MeSoFa tvrdi da pri prijenosu slovenske banke nije dobila naknadu razumno povezanu s njezinom ekonomskom vrijednošću. Osporava procjenu na kojoj se sanacija temeljila, ali i način na koji je tražen kupac. U tužbi tvrdi da postupak nije imao dovoljno jasna pravila za ponude i određivanje naknade.
Zato spor nije moguće svesti na tvrdnju da je 5,1 milijun eura jednostavno bila preniska cijena. Sud će morati razmatrati i kako je vrijednost utvrđena te pod kakvim je uvjetima banka prodana.
NLB je platio 5,1 milijun, a priznao 172,8 milijuna eura dobiti
NLB-ova financijska izvješća pokazuju da je za 100 posto dionica Sberbank banke platio 5,109 milijuna eura u gotovini.
Računovodstvena slika preuzimanja izgleda sasvim drukčije.
NLB je nakon transakcije priznao 172,8 milijuna eura dobiti od povoljne kupnje. To nije 172,8 milijuna eura koji su sjeli na račun banke, nego računovodstveni učinak nastao zato što je procijenjena fer vrijednost preuzete neto imovine bila znatno veća od plaćene cijene.
Blizina tog iznosa MeSofinu zahtjevu od 173,4 milijuna eura privlači pažnju, ali ne dokazuje da je Sberbank prodan 173 milijuna eura ispod svoje vrijednosti. U objavljenom sažetku nove tužbe ne navodi se da je odštetni zahtjev izračunan iz NLB-ove dobiti od povoljne kupnje.
To je važna razlika jer vrijednost banke u urednoj transakciji i cijena koju je moguće postići tijekom hitne sanacije ne moraju biti iste.
Zašto je Sberbank završio u sanaciji?
Krajem veljače 2022. problem više nije bio samo vlasništvo ruske Sberbank grupe.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu uslijedio je snažan odljev depozita iz Sberbank Europe i njezinih podružnica. Likvidnosna pozicija brzo se pogoršavala, pa je Europska središnja banka procijenila da austrijska matična banka te slovenska i hrvatska podružnica propadaju ili će vjerojatno propasti.
Jedinstveni sanacijski odbor zatim je za Sloveniju i Hrvatsku primijenio instrument prodaje poslovanja. Slovenska banka prenesena je NLB-u, hrvatska Hrvatskoј poštanskoj banci, dok austrijska matična kompanija nije sanirana na isti način.
Za procjenu cijene to je ključan kontekst. Kupac nije preuzimao banku nakon višemjesečnog prodajnog procesa u stabilnim tržišnim uvjetima. Odluka je donesena dok su depoziti odlazili, a regulator je morao pronaći rješenje koje će omogućiti nastavak poslovanja i pristup novcu klijenata.
SRB tvrdi da bi stečaj bio još lošiji za vlasnika
MeSofinoj tvrdnji o podcjenjivanju suprotstavlja se naknadna procjena koju je naručio SRB.
Jedinstveni sanacijski odbor u siječnju 2025. zaključio je da dioničari slovenskog i hrvatskog Sberbanka nemaju pravo na dodatnu naknadu.
Neovisni procjenitelj usporedio je njihov položaj nakon sanacije s hipotetskim scenarijem u kojem bi banke završile u redovnom stečajnom postupku. Procjena je pokazala da bi bivši vlasnik u stečaju prošao lošije.
To je važno zbog pravila poznatog kao no creditor worse off: dioničar ili vjerovnik u sanaciji ne bi smio pretrpjeti veći gubitak nego što bi ga pretrpio u redovnom stečaju. Ako bi u stečaju dobio više, razlika može otvoriti pravo na naknadu.
SRB smatra da u slučaju Sberbanka takve razlike nema.
MeSoFa sada pokušava dokazati nešto drugo: da problem nije samo usporedba sanacije sa stečajem, nego i procjena ekonomske vrijednosti banke te postupak kojim je za nju pronađen kupac.
Jedan spor već je izgubila, drugi još traje
Nova odštetna tužba nije prvi sudski postupak zbog sanacije slovenskog Sberbanka.
MeSoFa je ranije pokušala poništiti sanacijsku odluku iz 2022. i odluku Europske komisije kojom je sanacija odobrena. Opći sud EU 26. studenoga 2025. odbio je tužbu u predmetu T-523/22.
MeSoFa je 5. veljače ove godine podnijela žalbu Sudu EU. Taj postupak još traje.
Nova tužba od 173,4 milijuna eura zato otvara zaseban pravni front. U jednom postupku bivši vlasnik nastavlja osporavati odluke donesene tijekom sanacije, a u drugom od institucija EU traži naknadu štete.
Koliko vrijedi banka kada vrijeme za prodaju nestane?
Razlika između 5,1 milijun eura plaćene cijene i 173,4 milijuna eura tražene odštete čini ovaj slučaj privlačnim. Ali sudski spor zapravo će se lomiti na manje jednostavnom pitanju.
Sanacijsko tijelo mora djelovati brzo kada odljev depozita ugrožava banku. Višemjesečno traženje najbolje ponude tada može značiti da do trenutka prodaje više nema poslovanja koje vrijedi spašavati.
S druge strane, hitnost sama po sebi ne ukida pravo vlasnika na zaštitu njegove imovine.
MeSoFa tvrdi da je upravo tu granicu europski sanacijski sustav prešao. SRB tvrdi da je alternativa bila stečaj u kojem bi vlasnik izgubio još više.
Sud sada mora odlučiti koliko daleko regulator može ići kada banku mora prodati u nekoliko dana, a cijenu te brzine na kraju snosi njezin vlasnik.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
