Vrijeme dominacije dolara kao globalne valute ulazi u novu fazu. Trumpov povratak u Bijelu kuću donio je nestabilnost i potresao povjerenje tržišta. Njegova politika carina i trgovinskih ograničenja poljuljala je imidž SAD-a kao pouzdanog partnera.
Zbog toga su brojni investitori počeli preusmjeravati kapital iz SAD-a prema Europi. Ova dinamika posebno se ogleda u valutnom tržištu, gdje euro bilježi snažan uzlet. Od početka 2025. euro je ojačao s 1,03 na 1,1826 dolara, što je najviša vrijednost u gotovo četiri godine.
Kapital sve više teče prema europskim tržištima
Prema podacima investicijske kuće Amundi, ulaganja u europske ETF-ove porasla su za gotovo 50% u prvoj polovici 2025. To pokazuje kako ulagači traže stabilnije okruženje i veću sigurnost za svoj novac.
Za stanovnike eurozone to znači veću kupovnu moć. Uvozna roba iz dolarskih zemalja postaje jeftinija, uključujući elektroniku, odjeću i potrošačku tehniku. Osim toga, nafta i gorivo, čije se cijene formiraju u dolarima, postaju pristupačniji.
Niže cijene sirovina znače manji inflacijski pritisak. Time se stvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, što olakšava zaduživanje i kupnju nekretnina. Europska središnja banka tu situaciju može iskoristiti za dodatnu monetarnu prilagodbu.
No, iako jačanje eura pomaže potrošačima i smanjuje inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., ono istovremeno opterećuje europske izvoznike.
Izvoznici pod pritiskom snažne valute
Europska roba zbog jačeg eura postaje skuplja na globalnom tržištu. To smanjuje konkurentnost i smanjuje potražnju za proizvodima iz Europe. Njemačka gospodarska komora (DIHK) upozorava da se time izravno ugrožava izvozna industrija, ključna za gospodarstvo.
Njemačka, kao vodeća izvoznica, ostvarila je 42,1% BDP-a iz izvoza u 2024. godini. Prije tridesetak godina, taj udio bio je dvostruko manji. Ovisnost o izvozu danas znači i veću ranjivost na promjene valutnih tečajeva.
Globalne kompanije osjećaju posljedice
Poduzeća koja većinu svojih prihoda ostvaruju u inozemstvu, posebno u dolarima, bilježe pad dobiti prilikom konverzije u euro. Jedan od primjera je njemački IT gigant SAP, najvrednija tvrtka na europskim burzama, kojoj je SAD ključno tržište.
Ako tečaj ostane iznad očekivanih 1,17 dolara, SAP predviđa pad prihoda iz clouda za 3,5 postotna boda, a pad operativne dobiti za 3,0 boda. Tvrtke u sličnoj situaciji moraju koristiti valutne instrumente zaštite kako bi ublažile rizike promjena tečaja.
Izvješća pokazuju negativne trendove
Analitičari već najavljuju pad dobiti po dionici u eurozoni. Prema investicijskoj kući Oddo BHF, pad bi mogao iznositi 2% u odnosu na prošlu godinu. To bi bio najniži rezultat u posljednjih pet kvartala.
Uzroci su kombinacija slabijih prihoda i jakog eura. Indeksi poput DAX-a, u kojima dominiraju izvoznici, podložni su negativnim utjecajima valutnih kolebanja. Pritom rizik ne snose samo dioničari, već dugoročno i zaposlenici.
Moguće posljedice na tržište rada
Ako kompanije poput SAP-a i drugih velikih izvoznika nastave gubiti dobit, to može smanjiti ulaganja i otvorenost prema novom zapošljavanju. Dugoročno gledano, jak euro može imati lančani učinak na gospodarstvo i zaposlenost.
Stručnjaci ističu da se pad dolara tek zahuktava, a euro bi mogao ostati snažan i u narednim mjesecima, prenosi Svijet. To otvara brojna pitanja o održivosti europske konkurentnosti na globalnoj sceni.
Iako jak euro pruža niz pogodnosti za potrošače, istovremeno ugrožava temelje izvoznog modela europskog gospodarstva. Pred financijskim sektorom, poduzećima i kreatorima politika sada je izazov kako uravnotežiti prednosti i rizike u ovom novom monetarnom okruženju.
