Ugljen je prije 35 godina proizvodio više od trećine električne energije u Europskoj uniji. Danas njegov udio više ne doseže ni deset posto.
Udio ugljena u ukupnoj proizvodnji električne energije u EU-u pao je 2025. na rekordno niskih 9,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Kameni ugljen činio je 3,7 posto ukupne proizvodnje, odnosno 105.601 gigavatsat (GWh), dok je lignit imao udio od 5,5 posto, s proizvodnjom od 154.186 GWh.
Pad ispod deset posto zapravo se dogodio već 2024. godine. Prošle godine taj je trend nastavljen i ugljen je dosegnuo najniži udio otkako postoje usporedivi podaci.
Brojke pokazuju koliko se europski elektroenergetski sustav promijenio u samo nekoliko desetljeća.
Od trećine europske struje do manje od deset posto
Godine 1990. ugljen je proizvodio više od trećine električne energije u tadašnjoj EU.
Kameni ugljen bio je drugi najveći izvor električne energije s udjelom od 19,8 posto, a lignit treći s 15,3 posto.
Do 2000. zajednički udio pao je na 30,4 posto. Pad se nakon toga nastavio, uz dva kratka prekida – 2011. i 2012. te tijekom energetske krize 2021. i 2022. godine.
Upravo je posljednji kratkotrajni povratak ugljena pokazao da energenti ne nestaju preko noći.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu i poremećaja na tržištu plina, europske zemlje ponovno su aktivirale dio proizvodnje iz ugljena kako bi osigurale opskrbu električnom energijom.
No taj se povratak pokazao privremenim.
Kameni ugljen i lignit danas su tek sedmi i šesti najveći izvori električne energije u EU-u. Nuklearna energija prestigla ih je još 1994., prirodni plin 2019., hidroenergija i vjetar 2023., a solarna energija 2024. godine.
Obnovljivi izvori zauzimaju prostor koji ugljen gubi
Pad ugljena događa se istodobno s ubrzanim rastom obnovljivih izvora.
Prema preliminarnim podacima Eurostata, obnovljivi izvori pokrivali su 49,9 posto bruto potrošnje električne energije u EU-u tijekom 2025., u odnosu na 47,5 posto godinu ranije. Još 2004. njihov udio iznosio je samo 15,9 posto.
Solarna energija posebno brzo mijenja europski energetski miks.
U lipnju 2025. prvi je put postala najveći pojedinačni izvor električne energije u EU-u tijekom jednog mjeseca. Solar je tada osigurao 22 posto proizvodnje, ispred nuklearne energije, vjetra, hidroenergije i prirodnog plina.
Tijekom cijele 2025. solarna proizvodnja dosegnula je rekordnih 275 teravatsati, uz rast od 18 posto. EU je istodobno dodao gotovo 70 gigavata novih kapaciteta obnovljivih izvora, od čega se čak 56 GW odnosilo na solarnu energiju.
Ugljen, drugim riječima, ne gubi samo zbog zatvaranja termoelektrana. Gubi i zato što ga iz elektroenergetskog sustava sve snažnije potiskuju novi izvori proizvodnje.
Rekordno niska i potrošnja ugljena
Promjena nije vidljiva samo u proizvodnji električne energije.
Eurostat procjenjuje da je potrošnja kamenog ugljena u EU-u prošle godine pala na samo 107 milijuna tona. Potrošnja lignita spustila se na oko 184 milijuna tona.
Obje brojke predstavljaju nove povijesne minimume.
Sve je manje i država koje ga proizvode.
Portugal je 2021. prestao koristiti kameni ugljen za proizvodnju električne energije, dok je Slovačka 2024. završila proizvodnju lignita. Lignit danas proizvodi još samo osam članica EU-a.
Ipak, europska energetska tranzicija nije jednaka u svim državama.
Poljska je najbolji primjer. Udio obnovljivih izvora u njezinoj proizvodnji električne energije porastao je na oko 31 posto u 2025., ali ugljen i dalje osigurava približno 53 posto proizvodnje. Samo tri godine ranije njegov je udio bio oko 70 posto.
Kraj ugljena nije i kraj energetskog izazova
Rekordno nizak udio ugljena važna je prekretnica za EU, ali ne znači da je europska energetska tranzicija završena.
Što više električne energije dolazi iz sunca i vjetra, to važnijima postaju elektroenergetske mreže, skladištenje energije i fleksibilni izvori koji mogu reagirati kada nema dovoljno sunca ili vjetra. Europska komisija upravo zato upozorava da tržište mora privući više ulaganja u skladištenje energije i druge tehnologije koje mogu stabilizirati sustav.
Europa je, dakle, velik dio puta od ugljena već prošla.
Prije 35 godina pitanje je bilo kako smanjiti njegov udio veći od 33 posto. Danas, kada je pao na 9,2 posto, pitanje je sve više kako izgraditi elektroenergetski sustav koji može pouzdano funkcionirati bez njega.
