Europska komisija predlaže inovacijski štit koji bi određenim preuzimanjima startupa i manjih inovativnih kompanija mogao omogućiti povoljniji tretman pri procjeni njihova učinka na tržišno natjecanje. Nacrt novih smjernica utvrđuje kriterije prema kojima se za takve transakcije načelno ne bi očekivalo znatno ograničavanje učinkovitog tržišnog natjecanja.
Među uvjetima su tržišni udjeli, postojanje neovisnih istraživačkih projekata i položaj kupca na relevantnom tržištu. Komisija pritom želi razlikovati preuzimanja koja omogućuju razvoj novih tehnologija od onih kojima kompanije uklanjaju buduće konkurente.
Nacrt je objavljen 30. travnja 2026., a završetak revizije planiran je u četvrtom tromjesečju. Riječ je o promjeni smjernica za procjenu koncentracija iz 2004. i 2008. godine, dok temeljni pravni kriterij zaštite tržišnog natjecanja ostaje na snazi.
Kako bi funkcionirao inovacijski štit?
Prema nacrtu novih smjernica Europske komisije, inovacijski štit (innovation shield) odnosi se na određene koncentracije koje uključuju male inovatore i istraživačko-razvojne projekte.
Štit obuhvaća i transakcije u kojima sudionici nemaju sadašnje ni očekivano preklapanje na istom ili blisko povezanom tržištu odnosno inovacijskom prostoru.
Kod preklapanja istraživačkog projekta i postojećeg poslovanja, pojedinačni ili zajednički tržišni udio sudionika ne smije prelaziti 40 posto. Uz to, moraju postojati najmanje tri druge neovisne kompanije s istraživačkim projektima usporedivog konkurentskog potencijala.
Kada se preklapaju istraživačko-razvojni kapaciteti, zajednički udio sudionika ne smije prelaziti 25 posto ni u relevantnom inovacijskom prostoru ni u istraživačko-razvojnim aktivnostima na razini industrije.
U posebnim slučajevima preuzimanja startupa štit se može primijeniti i kada standardni pragovi nisu ispunjeni. Nacrt pritom postavlja dodatne uvjete vezane uz tržišni položaj kupca i njegov status nadzornika pristupa (gatekeeper) prema europskom Aktu o digitalnim tržištima.
Štit ne predstavlja automatsko odobrenje preuzimanja. Komisija zadržava mogućnost detaljnije procjene ako postoje razlozi za zabrinutost zbog učinka transakcije na konkurenciju.
Predloženi kriteriji još nisu usvojeni. Konačna verzija smjernica može se razlikovati od sadašnjeg nacrta.
Kada preuzimanje uklanja budućeg konkurenta?
Startup može imati malen prihod, ali razvijati tehnologiju koja bi mogla konkurirati postojećim proizvodima velikih tržišnih sudionika.
Kupac takvu tehnologiju može preuzeti radi daljnjeg razvoja. Ako ona predstavlja potencijalnu konkurenciju njegovu postojećem poslovanju, preuzimanje može smanjiti poticaj za njezinu komercijalizaciju.
Zbog toga nacrt predviđa detaljniju analizu učvršćivanja dominantnog položaja. Komisija bi razmatrala može li preuzimanje tehnologije ili druge važne imovine povećati prepreke ulasku novih konkurenata ili otežati širenje postojećih.
Veće kompanije ne donose automatski više inovacija
Nova empirijska studija o učincima spajanja na inovacije i profitne marže, koju je Europska komisija objavila 4. rujna, daje dodatnu podlogu za raspravu o preuzimanjima.
Istraživanje profesora Joela Stiebalea i Floriana Szücsa obuhvatilo je više od 3.000 koncentracija koje je Komisija pregledala i odobrila između 1990. i 2024. godine.
Rezultati upućuju na prosječno smanjenje inovacijske aktivnosti, mjerene patentima ponderiranima prema citiranosti. Smanjenje je zabilježeno kod spojenih kompanija, ali i njihovih konkurenata.
Istodobno su kod spojenih kompanija i njihovih konkurenata u prosjeku rasle marže i računovodstvena dobit. Prema ocjeni autora, takvi rezultati više upućuju na povećanje tržišne moći nego na ekonomske koristi od spajanja.
Nalaz se odnosi na prosjek promatranih transakcija, a patentna aktivnost ne obuhvaća sve oblike inovacija. Rezultati zato ne dokazuju da svako spajanje smanjuje tehnološki razvoj.
Zašto Europa mijenja pravila preuzimanja?
Europske kompanije traže više prostora za konsolidaciju kako bi mogle financirati ulaganja i konkurirati globalnim rivalima. No stvaranje većih europskih kompanija otvara pitanje koliko konkurencije unutarnje tržište pritom može izgubiti.
Inovacijski štit donosi konkretniji okvir za manje inovatore. Predloženi mehanizam odnosi se na procjenu učinaka transakcije, a ne na promjenu pragova prema kojima se utvrđuje obveza njezine prijave Europskoj komisiji.
Što to znači za startupove i investitore?
Za osnivače i investitore predloženi kriteriji mogli bi povećati predvidljivost regulatorne procjene pri planiranju prodaje inovativne kompanije.
Novi kriteriji mogu biti relevantni i za preuzimanja tehnoloških kompanija iz BiH ako transakcija podliježe kontroli koncentracija Europske komisije.
Konačna verzija smjernica pokazat će hoće li Komisija zadržati predložene pragove i posebne uvjete za preuzimanja startupa.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
