Dok ulazimo u 2026., globalna ekonomija ulazi u fazu u kojoj umjetna inteligencija više nije samo tehnološki trend, nego strateška imovina usporediva s naftom, nuklearnom energijom ili zlatnim rezervama. AI je postao temelj nacionalne sigurnosti, industrijske produktivnosti i korporativne konkurentnosti. A kako se mijenja ekonomija, mijenjaju se i načini na koje je mjerimo.
Prema analizi Morgan Stanley Researcha, koja je obuhvatila 3.600 dionica, čak 21% kompanija iz sastava S&P 500 danas ističe konkretne koristi od primjene umjetne inteligencije. To je više nego dvostruko u odnosu na 2024., kada je takvih bilo tek 10%. No investitori više nisu impresionirani pukim spominjanjem AI-ja. Tržište sada traži dokazanu monetizaciju — stvarne prihode, uštede i operativne pomake.
Upravo zato analitičari predlažu novi makroekonomski pokazatelj: bruto domaću inteligenciju (BDI).
BDI – pokazatelj nove ekonomije
Inspirirani izjavom izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga da je „računalna snaga nova ekonomija“, analitičari Morgan Stanleyja predlažu da se BDI uvede kao ključni parametar za procjenu nacionalne i industrijske konkurentnosti. Za razliku od BDP-a, koji mjeri ekonomski output, BDI bi mjerio dostupnost AI resursa na nacionalnoj razini.
To uključuje:
Kapacitete grafičkih procesora (GPU-ova).
Mrežnu i podatkovnu infrastrukturu.
Broj i snagu podatkovnih centara.
Dostupnost specijaliziranih AI čipova.
Širinu i dubinu računalnih klastera.
Drugim riječima: BDI mjeri koliko je neka zemlja spremna za ekonomiju u kojoj se inovacije, produktivnost i sigurnost temelje na umjetnoj inteligenciji.
Za investitore, to bi mogao postati jednako važan indikator kao što su danas inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... ili fiskalni deficit. Morgan Stanley procjenjuje da će samo „hyperscaleri“ — najveći globalni pružatelji cloud usluga — u razdoblju 2025.–2026. u AI infrastrukturu uložiti više od bilijun dolara. Kapital se seli tamo gdje je računalna snaga.
Globalni omjer snaga: SAD drži 75% svjetske AI moći
Prvi pokušaj izračuna BDI-ja napravila je istraživačka grupa Epoch AI, analizirajući podatke za četvrto tromjesečje 2025. godine. Njihov model temelji se na procjeni ukupnog kapaciteta AI čipova ekvivalentnih Nvidijinim H100 procesorima — industrijskom standardu za napredne AI sustave.
Rezultati su jasni:
Sjedinjene Američke Države kontroliraju oko 75% globalne računalne snage namijenjene AI-ju.
Kina drži tek oko 10%.
Ostatak predvode Europska unija, Norveška i Japan.
Ovakav omjer snaga pokazuje da se tehnološka utrka ne vodi između država, nego unutar jedne — SAD-a — gdje dominiraju privatne korporacije.
Korporativna slika: Google jači od cijele Kine
Kada se analiza spusti na razinu kompanija, dominacija američkih tehnoloških divova postaje još izraženija. Sve vodeće korporacije u AI infrastrukturi dolaze iz SAD-a, a posebno se ističe Google, koji kombinira vlastite TPU procesore s golemim brojem Nvidijinih GPU-ova.
Najzanimljiviji podatak iz Epoch AI analize:
cijela Kina raspolaže AI računalnim kapacitetom koji je tek na razini američke korporacije Oracle.
Drugim riječima, jedna američka kompanija ima jednaku AI snagu kao druga najveća svjetska ekonomija.
To jasno pokazuje da se globalna tehnološka utrka odvija prvenstveno unutar američkog tržišta, dok ostatak svijeta pokušava uhvatiti korak.
Zašto je BDI važan za budućnost kapitala i inovacija
Kako se važnost AI resursa povećava, tako raste i potreba država i kompanija da posjeduju vlastite procesorske kapacitete. Oslanjanje na tuđu infrastrukturu postaje strateški rizik — ekonomski, tehnološki i sigurnosni.
Analitičari zaključuju da će:
Zemlje s visokim BDI-jem privlačiti više kapitala.
Kompanije s vlastitim AI kapacitetima imati veću tržišnu vrijednost.
Investitori BDI početi koristiti kao ključni kriterij pri donošenju odluka.
U ekonomiji 2026., računalna snaga postaje nova valuta moći. A BDI — bruto domaća inteligencija — mogao bi postati njezin službeni mjerač.
