Gorivo je jedan od najvećih izdataka kućanstava jer praktički sva kućanstva imaju jedan automobil (mnogi i više) koji svakodnevno koriste. Razumljivo je da kretanje cijena goriva privlači najviše pozornosti, možda i više od hrane.
Oni s dužim sjećanjem i dužim vozačkim “stažem” dobro pamte koliko je cijena litre goriva, eurosupera ili dizela, ovisno o tome kakav automobil voze, bila prije jednu godinu, dvije ili više. Malo bolje upućeni prate i kretanje cijena sirove nafte. Obzirom da rast i pad cijena barela sirove nafte prethodi rastu ili smanjenju cijene litre goriva. To sigurno vrijedi u kratkom i srednjem roku (ponekan, nikako uvijek),. Ipak, u dugom roku je situacija kompliciranija.
Kako je moguće – nafta je jeftinija, a gorivo skuplje
Ako se usporedi cijene litre eurosupera 95 na benzinskim pumpama danas, te 2008. i 1995. s cijenama barela sirove nafte, lako je zaključiti kako u dugom roku zakonitost da cijene na benzinskim pumpama prate cijene sirove nafte jednostavno nije istinita.
Primjerice, 1995. se prosječna cijena litre eurosupera 95 na benzinskim pumpama u BiH kretala oko jedne konvertibilne marke po litri. Cijena barela sirove nafte tada je bila oko 19 dolara (čak i koji dolar manje većinu godine). U lipnju 2008. cijena barela sirove nafte doseže povijesno najveću cijenu od 139 dolara po barelu. Cijena eurosupera 95 na benzinskim pumpama u BiH bila je oko dvije knvertibilne marke. Najnovije cijene, koje vrijede od 12. ožujka, cijenu litre eurosupera stavljaju na 2.60 kovertibilnih maraka.
Tečajevi dolara, eura su odgovorni za dio rasta cijene
Glavni problem je velika promjena tečaja eura u odnosu na američki dolar. Po kojem se i trguje sirovom naftom u većini svijeta. 2008. je jedan dolar vrijedio između 0.60 i 0.80 eura, a danas je tečaj 1 dolar za 0.90 eura.
To znači da u hipotetskoj situaciji da se ništa nije promijenilo danas. Cijena barela nafte ostala je ista, bilo bi potrebno više eura za platiti barel sirove nafte samo zbog promjene tečaja, tj. slabljenja tečaja eura u odnosu na dolar.
Cijena sirove nafte je samo dio cijene goriva
Drugi je razlog to što cijena litre goriva nije isključivo određena cijenom sirove nafte. Ona ima najveći utjecaj na cijenu, ali postoje i drugi troškovi u procesu. Od vađenja sirove nafte do prodaje goriva na benzinskim stanicama. Gorivo se dobiva preradom iz sirove nafte, koja je sirovina. Sirova nafta se ne koristi samo za to. Rafinira se u proizvode poput plastike, voskova, asfalta, ulja za podmazivanje, pesticide i drugu robu široke potrošnje.
Prema informacijama sa stranice Uprave za energetske informacije SAD-a, tek 50 posto konačne cijene litre goriva je zadano cijenom sirove nafte. Četvrtina konačne cijene je zadana troškovima prerade, desetina troškovima distribucije i marketinga, a malo manje od šestine porezima. Stoga je razumljivo da, osim troškova sirove nafte, i ostali navedeni troškovi mogu imati velik utjecaj na cijenu litre goriva. Ipak, u SAD-u kretanje cijene goriva jako dobro prati kretanje cijene sirove nafte.
Trošarine, PDV i naknada za zalihe su rasli
Osim već spomenutog tečaja, koji nužno sam po sebi dovodi do velikih neusklađenosti između cijene sirove nafte u dolarima i cijene goriva u konvertibilnim markama, BiH ima daleko veće poreze. U periodu između 2008. i 2024. su upravo porezi snažno rasli. Dok u SAD-u tek malo manje od šestine konačne cijene goriva ovisi o porezima, u našoj državi između 45 i 50 posto konačne cijene koju plaćaju vozači na benzinskim postajama otpada na PDV i trošarine.
139 dolara po barelu je bio nagli skok cijene 2008., cijena sirove nafte nije bila toliko visoka cijelu godinu.
Konačno, informacija o rekordnoj cijeni sirove nafte od 139 dolara po barelu je zavaravajuća. Radilo se o oštrom vrhu koji je kratko trajao. Točnije, početkom 2008. je cijena iznosila oko 90 dolara. Zatim postepeno raste na 139 dolara do lipnja, a onda naglo pala na manje od 50 dolara do kraja godine.
Zadnja tri mjeseca 2008. je zapravo cijena bila manja nego trenutno. A to je važno za znati zbog toga što se cijena ne prebacuje automatski s tržišta sirove nafte na tržište benzinskih stanica, nekad prođe više tjedana da se cjenovni signal prebaci.
Zbog toga kratkoročni šokovi cijena sirove nafte ne moraju značiti da se rast cijene “prelio” na cijenu goriva. Drastičan primjer, ali 2020. je cijena sirove nafte na tržištu kratkotrajno bila negativna (prvi put u povijesti), no nije bilo drastičnog smanjivanja cijena goriva, posebno se nije dogodilo da su benzinske stanice plaćale vozačima da kupe gorivo.
Splet više okolnosti, ali ne može se odbaciti da kompanije zbog manjka konkurencije lakše manipuliraju cijenama.
Tečajne razlike između dolara, eura, te rast poreza (PDV, trošarine, naknade), činjenica da je nafta samo sirovina iz koje se gorivo dobiva preradom i kratkoročne fluktuacije cijena mogu objasniti velik dio misterija o dugoročnoj neusklađenosti između cijene sirove nafte i cijene goriva.
U SAD-u, koji nema promjene tečajeva (jer se naftom trguje u dolarima) i nije radikalno povećavao poreze, kretanje cijene sirove nafte i cijene goriva dosta je usklađeno.
Naravno, ne može se isključiti ni činjenica da je razina tržišnog natjecanja u SAD-u daleko veća nego u u BiH. Što samo po sebi djeluje stabilizirajuće za cijene. Trgovcima gorivom kod nas je daleko lakše “uskladiti” cijene jednih s drugima jer ih je manje. Ovo svakako može djelovati prema većem rastu u dugom roku.
Izvor: Index
