Istraživanje je pokazalo kako Europljani nisu toliko ludi za kriptovalutama kao u nekim zemljama Latinske Amerike i Azije.
Bitcoin i kriptovalute široj su javnosti postali dobro poznati krajem 2017. kada je krenula kriptogroznica koja je neke obogatila, a dio ljudi zbog svoje je investicije izgubio ušteđevinu i zadužio se. Nakon toga uslijedilo je razdoblje u kojem je cijena bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... bila manje-više stabilna da bi sredinom 2020. krenuo rast cijena kripta. S obzirom na to da je te godine počela pandemija, ljudi su na početku bili oprezni oko investiranja u bitcoin i druge valute, no kako je njihova cijena rasla, mnogi su zaboravili na negativna iskustva od prije nekoliko godina te su počeli masovno ulagati u kripto.
S povećanim interesom rasla je i vrijednost virtualnih valuta koja je svoj vrhunac ostvarila u studenom prošle godine. Takav veliki porast vrijednosti “natjerao” je i one koji su inače oprezniji s financijama, da dio novca uloži u bitcoin, ether i brojne druge valute koje su se s vremenom pojavile.
Da su prošle godine svi poludjeli za kriptom pokazuju i rezultati istraživanja američke burze kriptovaluta Gemini. Istraživanje je provedeno nad skoro 30 tisuća osoba iz dvadeset zemalja te je prema njemu skoro polovica vlasnika virtualnih valuta prošle godine prvi put kupila kriptovalutu.
U kupovini, odnosno posjedovanju kripta dominiraju Brazil i Indonezija – čak 41 posto ispitanika iz tih zemalja posjeduje kriptovalute, dok je taj postotak u SAD-u i Velikoj Britaniji puno manji – 20, odnosno 18 posto. Što se zemalja u EU tiče, 17 posto ispitanika posjeduje kriptovalute te samo 7 posto njih koji ne posjeduju kripto, namjeravaju jednom investirati u bitcoin i slične valute.
Iako se prije ulaganje u kriptovalute često povezivalo s brzom zaradom, sada skoro 80 posto ispitanih tvrdi kako su kupili virtualne valute kao dugoročnu investiciju.
