Trgovinski suficit eurozone u lipnju iznosio je sedam milijardi eura, što predstavlja znatan pad u odnosu na prethodne mjesece. Vrijednost izvoza prema zemljama izvan eurozone dosegnula je 237,2 milijarde eura, uz minimalan rast od 0,4 posto. Istovremeno, uvoz roba porastao je za 6,8 posto, na ukupno 230,2 milijarde eura.
Usporedbe radi, suficit je u svibnju iznosio 16,5 milijardi eura, dok je u lipnju prošle godine dosezao čak 20,7 milijardi eura, što potvrđuje trend slabljenja trgovinskog salda.
Trgovinska bilanca Europske unije
Na razini EU, lipanjski suficit u trgovini robom iznosio je osam milijardi eura, što je značajno manje u odnosu na 20,3 milijarde eura zabilježene u istom mjesecu prošle godine.
Izvoz EU prema ostatku svijeta zadržao se gotovo na prošlogodišnjoj razini, s 213,7 milijardi eura, dok je uvoz porastao za 6,4 posto i dosegnuo 205,7 milijardi eura. Takav rast uvoza upućuje na sve veći pritisak na trgovinsku bilancu.
Trgovina EU – SAD
Posebno se ističe trgovina sa SAD-om. Izvoz EU prema toj zemlji pao je za 10,3 posto, na 40,2 milijarde eura, dok je uvoz iz SAD-a porastao za 16,4 posto, dosegnuvši 30,6 milijardi eura. Unatoč tome, EU je u lipnju ostvarila suficit u trgovini sa SAD-om od 9,6 milijardi eura.
Ovi podaci dobivaju na važnosti u kontekstu američkih carinskih politika i trgovinskih odnosa između dviju strana.
Prema najavi Eurostata, novi izvještaj o robnoj trgovini bit će objavljen 15. rujna, prenosi Biznis, što će omogućiti detaljnije praćenje trendova u europskoj trgovinskoj bilanci.
