BDP Europske unije u drugom je tromjesečju porastao 0,7 posto. Irska čak 10,2 posto. Ali u istom tromjesečju pokazatelj irske domaće aktivnosti pao je 0,8 posto.
Ta tri podatka objašnjavaju zašto nova procjena europskog rasta izgleda bolje nego prije nekoliko tjedana, ali i zašto je ne treba čitati samo kroz naslovnu stopu.
Eurostat je u kolovozu procjenjivao da je EU od travnja do lipnja rastao 0,5 posto, a eurozona 0,4 posto. Nova procjena podigla je rast na 0,7 posto u EU-u i 0,6 posto u eurozoni. Na godišnjoj razini rast iznosi 1,4 odnosno 1,2 posto.
Europsko gospodarstvo, dakle, bilo je snažnije nego što se prvotno mislilo. No iza popravljene brojke nalazi se zemlja čiji BDP već godinama zahtijeva opreznije čitanje.
Irska je s 3,9 skočila na 10,2 posto
Krajem srpnja preliminarna procjena pokazivala je rast irskog gospodarstva od 3,9 posto. Nakon što su stigli potpuniji podaci, rezultat za drugo tromjesečje podignut je na 10,2 posto.
Objašnjenje nije nagli procvat potrošnje irskih kućanstava ili domaćih kompanija.
Prema najnovijim podacima irskog Central Statistics Officea, sektori kojima dominiraju multinacionalne kompanije porasli su 11,2 posto, dok su domaći sektori povećali aktivnost samo 0,7 posto.
Upravo zato klasični BDP u Irskoj može davati neuobičajenu sliku. Aktivnosti velikih multinacionalnih kompanija, posebno u globaliziranim sektorima, mogu snažno pomaknuti nacionalne račune bez usporedivog pomaka u domaćoj ekonomiji.
Irski statističari zato koriste još jedan pokazatelj.
BDP +10,2 posto. Domaća aktivnost -0,8 posto
Modified Domestic Demand, odnosno prilagođena domaća potražnja, mjeri temeljnu domaću aktivnost kroz osobnu i državnu potrošnju te ulaganja, uz prilagodbe za neke od učinaka globaliziranih kompanija.
U istom tromjesečju u kojem je irski BDP porastao 10,2 posto, Modified Domestic Demand pao je 0,8 posto.
To ne čini irskih 10,2 posto manje stvarnim. Pokazuje nešto drugo: snažan rast BDP-a ne mora značiti da je jednako snažno porasla aktivnost koju osjećaju domaće kompanije i kućanstva.
Irska nije razlog da zanemarimo rast EU-a. Ona je razlog da ga ne tumačimo površno.
Odakle je došao europski rast?
Ispod europskih 0,7 posto nalazi se još jedna važna priča.
Najveći doprinos rastu u drugom tromjesečju nije došao iz investicija nego iz vanjske trgovine.
Prema detaljnoj objavi Eurostata, potrošnja kućanstava dodala je rastu po 0,2 postotna boda u EU-u i eurozoni. Doprinos državne potrošnje bio je zanemariv. Investicije su u EU-u dodale 0,1 bod, a u eurozoni njihov je doprinos također bio zanemariv.
Neto trgovina, odnosno razlika između izvoza i uvoza, dala je 0,8 postotnih bodova rasta EU-u i čak 0,9 bodova eurozoni. Promjene zaliha istodobno su oduzele po 0,5 bodova.
To je važnije od same decimalne razlike između stare i nove procjene.
Prije nekoliko tjedana pisali smo da Europa novi model rasta mora sve više graditi na domaćoj potražnji, produktivnosti i ulaganjima. Nova procjena čini to pitanje još zanimljivijim: BDP je ispao snažniji, ali investicije još nisu motor koji nosi europsko ubrzanje.
Velika gospodarstva izgledaju sasvim drukčije
Pogled na pojedinačne članice dodatno pokazuje koliko prosjek može sakriti.
Njemačka je u drugom tromjesečju porasla 0,3 posto. Francuska je stagnirala, Italija porasla 0,2 posto, a Španjolska 0,7 posto.
Irska je sa svojih 10,2 posto daleko izvan tog raspona. Eurostat navodi da su iza nje najveći kvartalni rast ostvarile Slovenija s 1,8 i Litva s 1,7 posto. Austrija je bila jedina članica s padom BDP-a, od 0,1 posto.
Ni tržište rada zasad ne pokazuje ubrzanje usporedivo s BDP-om. Zaposlenost je porasla samo 0,1 posto u EU-u i eurozoni, a jednako toliko povećan je i broj odrađenih sati.
Drugim riječima, BDP Europske unije raste, ali rast još nije jednako snažan u svim dijelovima gospodarstva.
Brojka je bolja. Teži test tek slijedi
Današnja revizija jest dobra vijest.
BDP Europske unije u drugom je tromjesečju porastao 0,7 posto, nakon samo 0,1 posto u prvom. Eurozona je nakon stagnacije u prvom tromjesečju porasla 0,6 posto. Na godišnjoj razini rast je također ubrzao.
Ali struktura tog rasta govori više od jedne decimalne brojke.
Europa je u drugom tromjesečju bila snažnija nego što se mislilo. Sada joj treba teži dokaz: da se rast iz agregatnog BDP-a preseli u investicije, zapošljavanje i velika europska gospodarstva.
