Njemačka industrijska proizvodnja u srpnju pala je 1,1 posto, a automobilska čak 9,2 posto. Istodobno su nove industrijske narudžbe porasle 2,5 posto. Moglo bi se zaključiti da tvornice danas proizvode manje, ali da im stiže dovoljno posla za bolju jesen.
Brojke ispod naslovnih postotaka govore nešto drugo.
Kada se iz statistike uklone velike pojedinačne narudžbe, nove narudžbe zapravo su pale 1,4 posto. U automobilskoj industriji pad iznosi čak 12,5 posto.
To je važniji signal od jednog lošeg mjeseca.
Njemačka industrijska proizvodnja pala je više od očekivanja
Njemački Savezni statistički ured Destatis objavio je 7. rujna da je ukupna proizvodnja u srpnju bila 1,1 posto manja nego u lipnju, nakon sezonske i kalendarske prilagodbe. Na godišnjoj razini pad iznosi 1,6 posto. Lipanjski rezultat također je revidiran: umjesto prvotno procijenjenog rasta od 0,2 posto, proizvodnja je ostala nepromijenjena.
Kada se isključe energetika i građevinarstvo, pad doseže 2,2 posto. Proizvodnja kapitalnih dobara smanjena je 3,4 posto, a potrošnih 2,2 posto.
Energetika je ublažila ukupni rezultat rastom od 4,7 posto, ponajprije zahvaljujući većoj proizvodnji električne energije iz vjetra i fotonaponskih sustava. Građevinarstvo je poraslo 0,9 posto.
Najveći uteg ipak su bili automobili.
Pad autoindustrije od 9,2 posto nije cijela priča
Njemačka automobilska proizvodnja u samo mjesec dana pala je 9,2 posto.
Broj izgleda dramatično, ali treba ga pažljivo čitati. Destatis, pozivajući se na njemačko udruženje automobilske industrije VDA, navodi višetjednu obustavu proizvodnje kao jedan od glavnih razloga tako snažnog mjesečnog pada.
Zato srpanjskih -9,2 posto samo po sebi nije dokaz naglog urušavanja njemačke autoindustrije.
Šira slika ipak nije dobra.
Najnoviji VDA podaci već obuhvaćaju kolovoz. U prvih osam mjeseci u Njemačkoj je proizvedeno 2,65 milijuna osobnih automobila, četiri posto manje nego godinu ranije i 16 posto manje nego u istom razdoblju 2019. Izvoz je samo u kolovozu bio 12 posto manji nego godinu ranije.
Drugim riječima:
Srpanjskih -9,2 posto dijelom je posljedica privremene obustave. Zaostatak njemačke automobilske proizvodnje nije.
Narudžbe rastu 2,5 posto. Otkud onda problem?
Nekoliko dana prije podataka o proizvodnji stigla je naizgled mnogo bolja vijest.
Nove narudžbe njemačkoj prerađivačkoj industriji u srpnju porasle su 2,5 posto u odnosu na lipanj i 13,1 posto u odnosu na godinu ranije.
To bi mogao biti signal da slabija proizvodnja neće dugo trajati.
Dok se ne pogleda što je proizvelo rast.
Prema detaljnim podacima Destatisa, narudžbe u kategoriji ostalih transportnih sredstava — zrakoplova, brodova, vlakova i vojnih vozila — skočile su čak 126,4 posto. Riječ je o iznimno velikim pojedinačnim narudžbama, posebno u brodogradnji, proizvodnji željezničkih vozila i zrakoplova.
Kada se one uklone:
umjesto rasta od 2,5 posto, narudžbe padaju 1,4 posto.
Istodobno su automobilske narudžbe pale 12,5 posto.
Isti obrazac vidi se kada se razdoblje proširi. Od svibnja do srpnja ukupne narudžbe bile su 2,9 posto veće nego u prethodna tri mjeseca. Bez velikih narudžbi pale su 2,2 posto.
Brojka od +2,5 posto zato nije pogrešna.
Samo nije dokaz širokog industrijskog oporavka.
Problem se vidi i izvan eurozone
Važno je i odakle posao dolazi.
Domaće narudžbe u srpnju porasle su 9,1 posto, a one iz eurozone 12,1 posto. Istodobno su narudžbe iz zemalja izvan eurozone pale 10,1 posto.
Za gospodarstvo koje je desetljećima gradilo industrijsku snagu na izvozu to nije sporedan detalj.
Njemačka je bila jedan od najvećih dobitnika modela koji je spajao snažnu industrijsku bazu, relativno povoljnu energiju i veliku globalnu potražnju. Kako se taj okvir mijenja, mijenja se i stari europski model rasta.
Srpanjski podaci pokazuju koliko je prijelaz još neujednačen.
Posebno u automobilima.
Kolovoz ipak šalje drukčiji signal
Tu treba povući granicu između upozorenja i zaključka.
Njemačka industrijska proizvodnja jest slaba, ali to još nije dokaz novog dugotrajnog pada.
Ifo Institut je 3. rujna povećao prognozu njemačkog gospodarskog rasta za 2026. s 0,8 na 1,4 posto. Kao razloge navodi snažnije impulse iz inozemstva te veću državnu potrošnju na infrastrukturu, klimu i obranu.
I kolovoški anketni podaci iz prerađivačke industrije pokazali su poboljšanje aktivnosti. To nije isto što i službeni podatak o industrijskoj proizvodnji, koji dolazi s odmakom, ali upozorava da srpanj ne treba automatski pretvoriti u početak novog silaznog trenda.
Zanimljivo je da upravo automobili istodobno šalju dva različita signala.
Ukupne narudžbe njemačkim proizvođačima automobila u kolovozu bile su 11 posto manje nego godinu ranije, a inozemne 13 posto manje. S druge strane, domaće narudžbe potpuno električnih automobila njemačkih proizvođača porasle su čak 62 posto.
Njemačka, dakle, nema jednostavan problem stare industrije koja je propustila elektrifikaciju.
Transformacija se događa.
Teži dio je pretvoriti je u proizvodnju, izvoz i rast dovoljne širine da nadoknade ono što stari industrijski model gubi.
Zato sljedeći njemački industrijski podatak neće biti zanimljiv samo zbog toga hoće li ispred njega stajati plus ili minus.
Pravi test bit će raste li ponovno širok dio industrije — ili nekoliko velikih poslova i dalje skriva koliko je oporavak uzak.
